Aglomeracija CK: 625 milijuna kuna zadovoljstva, nade, opreza i odgovornosti…

Autor/ica
Objavljeno: 14 srpanj, 2019

ZADOVOLJSTVO I OPRAVDANA NADA

SINJ, TRILJ, OTOK i DICMO definitivno su se priključili velikom nacionalnom projektu izgradnje vodno-komunalnih sustava koji se u desecima hrvatskih gradova i općina grade uz 70-postotno sufinanciranje Europske unije.

Priča o uključenju Cetinske krajine u ovaj projekt započela je još 2012. godine, ali nedavno potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i sufinanciranju poslova koji Cetinskoj krajini donose investiciju tešku 625 milijuna kuna, najava je kako bi se uskoro mogle otkopati prve lopate izgradnje sustava odvodnje i kanalizacije.

Sinjani i Cetinjani imaju pravo na nadu i očekivanje kako će brojni komunalni problemi njihovog kraja biti riješeni za dvije, tri godine. A uspješno provođenje ove faze projekta moglo bi otvoriti mogućnosti njegovog proširenja i na dijelove koji njime neće biti obuhvaćeni.

OPREZ I ODGOVORNOST

Zbog nepobitne činjenice kako je ovdje riječ o iznimno visokim sredstvima koja će biti usmjerena na rješavanje najvažnijih problema našeg kraja, bilo bi vrlo opasno upasti u euforiju zbog ‘poklonjenih’ novaca i ignoriranje logike da najteži projektni posao tek dolazi. Primjerice, postoji niz problema s kojima će se izravni provoditelji ove velike investicije nesumnjivo suočiti. Jedan od njih je nedostatak stručnog i izvedbenog kadra za provedbu ovakvih složenih projekata. Vjerojatno u vezi s tim i cijene građevinskih radova u stalnom su porastu, pa se često zna dogoditi da se odgoda početka realizacije projekta osjetno reflektira na visinu investicije. Bitna je i konkurencije na tržištu – odnosno broj raspoloživih poduzeća koja mogu izvesti predviđene – prilično složene građevinske zahvate. Posebno pitanje je konkurencija brojnih naručitelja koji provode ili će uskoro početi provoditi slične investicijske projekte, što će svakako utjecati – kako na cijene gradnje, tako i na broj raspoloživih izvođača.

TKO TO TAMO GRADI?

U ovom dijelu donosimo pokazatelje o sličnim aglomeracijama poput ove naše – cetinske. Podsjećamo kako je riječ o izgradnji vodno-komunalne infrastrukture koja se sa oko 70 posto financira europskim sredstvima, dok se ostalih 30 posto financira nacionalnim sredstvima.

U 2019. godini i prije toga, aglomeracijske ugovore slične ugovorima gradova i općina iz cetinskog kraja, potpisali su brojni drugi gradovi i općine (neki su već počeli s radovima):

  • BJELOVAR – 257 milijuna kuna
  • KUTINA – 488 milijuna kuna
  • POREČ, druga faza – 358 milijuna kuna
  • ZADAR / PETRČANE – 567 milijuna kuna
  • OSIJEK – 689 milijuna kuna
  • NOVA GRADIŠKA – 179 milijuna kuna
  • VIROVITICA – 147 milijuna kuna
  • VUKOVAR, druga faza – 458 milijuna kuna
  • BETINA / MURTER – 156 milijuna kuna
  • DONJA DUBRAVA – 236 milijuna kuna
  • DUGO SELO / RUGVICA – 236 milijuna kuna
  • ĐAKOVO – 267 milijuna kuna
  • JASTREBARSKO – 169 milijuna kuna
  • KRK – 639 milijuna kuna
  • LIPIK / PAKRAC – 192 milijuna kuna
  • MURSKO SREDIŠĆE – 182 milijuna kuna
  • NIN / PRIVLAKA / VRSI – 397 milijuna kuna
  • NOVALJA – 310 milijuna kuna
  • NOVI VINODOLSKI / CRIKVENICA / SELCE – 460 milijuna kuna
  • NOVSKA – 124 milijuna kuna
  • PETRINJA – 345 milijuna kuna
  • PLETERNICA – 177 milijuna kuna
  • POŽEGA – 217 milijuna kuna
  • ZAGREB ISTOK – 884 milijuna kuna
  • RIJEKA – 2,2 milijarde kuna
  • ROVINJ – 224 milijuna kuna
  • ŠIBENIK, druga faza – 496 milijuna kuna
  • UMAG / SAVUDRIJA / NOVIGRAD – 557 milijuna kuna
  • VALPOVO / BELIŠĆE – 386 milijuna kuna
  • VARAŽDIN – 856 milijuna kuna
  • VARAŽDINSKE TOPLICE – 62 milijuna kuna
  • VELIKA GORICA – 499 milijuna kuna
  • VINKOVCI / OTOK / CERNA / IVANKOVO – 481 milijun kuna
  • VRBOVEC – 189 milijuna kuna
  • ZABOK / ZLATAR – 598 milijuna kuna

TKO JE VEĆ SAGRADIO?

Neke jedinice lokalne samouprave već su izgradile svoje aglomeracije po jednakim i sličnim modelima. To je najbolji dokaz da se može, ali uz napomenu kako su u vrijeme realizacije navedenih projekata tržišni uvjeti objektivno bili povoljniji. Ovo nipošto ne umanjuje stručnost, mobilnost i ažurnost provoditelja slijedećih – uspješno završenih aglomeracijskih projekata:

  • DRNIŠ – 6,5 milijuna eura ili oko 48 milijuna kuna
  • KNIN – 217 milijuna kuna
  • SISAK – 32,7 milijuna eura ili oko 242 milijuna kuna
  • SLAVONSKI BROD – 255 milijuna kuna
  • ČAKOVEC – 273 milijuna kuna
  • VODICE / TRIBUNJ / SRIMA – 143 milijuna kuna
  • ŽUPANJA – 96 milijuna kuna

ZAKLJUČAK:

Projekti aglomeracije velika su šansa za Sinj, Trilj, Otok i Dicmo. No njihova konačna realizacija, zbog tržišne situacije i konkurencije, neće biti nimalo lak posao. U ovom trenutku u Hrvatskoj se provodi još 35 sličnih aglomeracijskih projekata, a izrađuje se projektna dokumentacija i za neke nove. To će sigurno utjecati na raspoloživost izvođača radova i cijene poslova. Stoga je projekt cetinske aglomeracije nužno utemeljiti na stručnosti i ažurnosti s naglaskom na odgovornost.

Primjeri Drniša, Knina, Siska, Slavonskog Broda, Čakovca, Vodica i Županje koji su uspješno realizirali svoje aglomeracijske projekte dokaz su kako se može. Ponavljamo – uz stručnost, ažurnost, odgovornost i ako je ikako moguće – bez političkih prepucavanja.

Print Friendly
Facebook
Na vrh