mel

Gdje je Runjina vlaka – u Hrvatskoj ili BiH?

Autor/ica
Objavljeno: 22 svibnja, 2015
granicni_prijelaz_bb02

Na državnoj cesti D-219 Sinj–Han–Livno počeli su radovi izgradnje ‘Stalnog graničnog prijelaza za pogranični promet Bili brig’, u sklopu priprema za primjenu schengenskoga graničnog režima kojim će državna granica na Kamešnici postati vanjska granica EU-a. Prema pisanju Slobodne Dalmacije, izgradnjom graničnog prijelaza nezadovoljni su mještani Obrovca, Bajagića, Glavica i Gljeva koji na jugozapadnim padinama Kamešnice imaju kuće, vikendice, staje, njive, šume i pašnjake. Smatraju kako se novi stalni granični prijelaz ne gradi na državnoj granici, nego duboko unutar teritorija Republike Hrvatske.

Prema pisanju Slobodne Dalmacije, stotine mještana ovih naselja u spomenutom dijelu planine imaju kuće koje i danas koriste. Do njih postoji makadamski put, koji vodi i do nekadašnje granice na Trnovim poljanama. Ivan Runje iz Obrovca kaže kako je prije dvadesetak godina MUP postavio stalni kontrolni punkt na Bilom brigu, koji nije građen, već je smješten u kontejner. Prema njegovom mišljenju, punkt je postavljen gotovo sedam kilometara od granice i punkta policije BiH na Trnovim poljanama, vjerojatno iz razloga što dalje od Bilog briga nije bilo struje.

Problem se javio početkom izgradnje stalnog graničniog prijelaza koji će biti smješten četiri kilometra od Bilog briga prema Vagnju, odnosno 2,5 kilometara od Trnovih poljana prema Bilom brigu. U sinjskoj ispostavi Zavoda za katastar, tvrdi Runje za Slobodnu Dalmaciju, mjernik mu je na karti pokazao da se Runjina vlaka, koja je oduvijek bila u Hrvatskoj, sada nalazi s druge strane granice, te da su graničnu plavu crtu na karti, nakon Domovinskog rata, povukla dva geometra iz Sarajeva i Slavonije, bez kontakta mještana najbližih naselja ili nekoga iz Sinja.

Prema tvrdnjama Ivana Runje, u sinjskom katastru postoji stara katastarska karta iz vremena Austro-Ugarske, na kojoj se granica na Kamešnici nalazi na Trnovim poljanama, tamo gdje je utvrđena još u razgraničenjima između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.

Novinar Slobodne Dalmacije Toni Paštar u tekstu navodi kako su Hrvatske ceste prije nekoliko godina rekonstruirale dva i pol kilometra državne ceste D-219 u smjeru Vagnja, na Trnovim poljanama gdje asfalt završava. Stoga je MUP-u i Hrvatskim cestama uputio dopis s pitanjem gradi li se granični prijelaz na državnoj granici ili oko 2,5 kilometara unutar hrvatskog teritorija. Postavlja se pitanje, piše Paštar, ako se granični prijelaz gradi na hrvatskoj granici, tko je prije šest-sedam godina donio odluku da se 2,5 kilometara ceste unutar druge države rekonstruira i asfaltira novcem hrvatskih poreznih obveznika. Ako se, pak, granični prijelaz gradi 2,5 kilometara unutar hrvatskoga državnog teritorija, tko je donio odluku da se taj prostor ostavi bez nadzora i prepusti drugoj državi?

granicni_prijelaz_bb01

ferata@ferata.hr
0997370409