mel

Izložba ‘Ceste koje Carstvo znače II. – Rimskim cestama Srednje Dalmacije’

Autor/ica
Objavljeno: 5 travnja, 2018
Tilurij_ trilj

Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i Arheološki muzej u Zagrebu organiziraju izložbu ‘Ceste koje Carstvo znače II. – Rimskim cestama Srednje Dalmacije’ čije otvorenje je najavljeno u petak, 6. travnja 2018. godine s početkom u 19 sati.

Izložba ‘Ceste koje Carstvo znače II. – Rimskim cestama Srednje Dalmacije’ tematska je izložba autora Miroslava Gogala, Silve Kukoč, Anite Penović, Mare Radan, Ivana Šute i Lina Ursića koja će se održati u Arheološkom muzeju u Zagrebu od 6. travnja 2018. do 20. svibnja 2018.

Izložba će se odvijati na prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje će u tri sobe biti predstavljene 3 tematske jedinice (Pretpovijesne komunikacije, Rimske ceste na području Srednje Dalmacije te Rimske ceste – turizam i valorizacija kulturne baštine).

Potreba za razvojem selektivnih oblika turizma u zaleđu Srednje Dalmacije, potakla je inicijativu osmišljavanja projekata arheološkog turizma na prepoznatljivoj višestoljetnoj graditeljskoj ostavštini duboko ukorijenjenoj u identitet Zagore. Od prapovijesnih gradina, rimskih vojnih logora pa do starohrvatskih crkava, sve su to biljezi prošlosti u kamenu ruralne Dalmacije.

Izložba sažima već poznate činjenice o rimskim cestama te ih prezentira u okviru Splitsko-dalmatinske županije. Ceste koje će biti predstavljene na izložbi dio su antičkog prometnog sustava rimske provincije Dalmacije, također poznate i pod imenom Dolabelin sustav cesta. Ovaj sustav dobio je ime po carskom namjesniku koji je do 20. g. završio izgradnju prvih pet cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Potreba za bržim razmještajem legijskih, pomoćnih i savezničkih postrojbi, tijekom teritorijalnog širenja Carstva, uvjetovalo je izgradnju i širenje mreže prometnica, čime se ocrtava njihov primarni vojni karakter. Za samu gradnju i obnovu cesta, kojih je u Rimskom Cartvu bilo izgrađeno više od 120 000 km,  korištene su prvenstveno legije, a po potrebi ratni zarobljenici, robovi i ostala pomoćna radna snaga.

Prva dionica rimske cestovne komunikacije nalazi se na predjelu Kurtovići-Klapavice, na području općina Dugopolje i Klis. Staza je očuvana u duljini od 1,5 rimsku i milju (oko 2 km), a ostaci ove cestovne komunikacije odgovaraju osnovnom pravcu rimskih cesta koje su se napuštajući antički grad Salonu, administrativno središte rimske provincije Dalmacije, preko Kliškog prijevoja pružale duž dugopoljske visoravni i kod zaselka Kapela razdvajale u dva smjera; prema naselju Aequum (današnji Čitluk kod Sinja) prema vojnom logoru Tiluriumu (u današnjem Gardunu kod Trilja).

Antički magistralni pravac na položaju Samoleč drugi je u nizu provedbe projekta arheološkog turizma ‘Rimske cestovne komunikacije Srednje Dalmacije’, čiji je nositelj Turistička zajednica Splitsko – dalmatinske županije, dok su Grad Trilj i Muzej triljskog kraja partneri na projektu. Cesta na Samoleču sačuvana je u dužini od otprilike 400 m, dok se njena širina uglavnom kreće u rasponu od 4 do 6 m. Na pojedinim dijelovima vidljivi su ostaci kaldrme s pripadajućim rubnicima i podzidama, te isto tako kolotečine kao materijalni dokaz intenzivnog kolskog prometa na ovoj cestovnoj dionici tijekom antike.

Cilj izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu je objediniti priču o rimskim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije. Polazišna točka kreće iz Salone te nastavlja svim inventariziranim arheološkim lokalitetima na njihovom pravcu kretanja, te će biti prezentiran kao rezultat sinergijskog projekta kulturnog i turističkog sektora na tragu promoviranja arheološko-povijesne baštine.

ferata@ferata.hr
0997370409