Jakov Žižić: Sinjanin Ivan Celmić, velikan hrvatske cestogradnje

Mag. politologije Jakov Žižić na svom blogu objavio je članak o Sinjaninu Ivanu Celmiću (1917. – 2010.), velikanu hrvatske cestogradnje.  Članak prenosimo u cijelosti.

Nemali je broj Sinjana koji su svojim radom, stvaralaštvom i umijećima ostavili veliki trag u našoj povijesti, ali su ostali nepoznati u svom rodnom zavičaju. Takav je slučaj i s Ivanom Celmićem, jednim od najistaknutijih hrvatskih građevinskih stručnjaka iz druge polovice 20. stoljeća.

Posjednička i alkarska obitelj Celmić

Ivan Celmić rođen je u Sinju 17. listopada 1917. u posjedničkoj i građanskoj obitelji. Njegov otac Stjepan bio je prvo prisjednik, a onda tijekom 1. svjetskog rata i načelnik sinjske općine. Obitelj Celmić bila je usko vezana za Alku i tijekom 19. stoljeća tri člana ove obitelji bili su alkari. Vjerojatno najpoznatiji od njih bio je istoimeni stric Ivana Celmića koji je Alku trčao od 1881. do 1901., a potom bio član Časnog alkarskog suda.

Ivan Celmić je osnovnu školu i gimnaziju polazio u Sinju, nakon čega se 1937. upisuje na studij građevinarstva u Zagrebu kojeg zbog ratnih neprilika dovršava 1947. Od trenutka diplomiranja pa sve do umirovljenja Celmić je bio sudionik svih najvažnijih cestograđevnih pothvata u ondašnjoj socijalističkoj Hrvatskoj. U njegovom bogatom graditeljskom opusu ističu se stručni i organizacijski poslovi u gradnji autoceste Ljubljana – Zagreb – Beograd i Jadranske magistrale te koordinacija svih poslova u pripremi i gradnji te kontroli kvalitete autoceste Zagreb – Karlovac, tunela Učka i mosta kopno – otok Krk. Posebno je bio angažiran na izgradnji prve hrvatske autoceste Zagreb – Karlovac stručno obrazlažući i braneći tu investiciju u Zagrebu, Beogradu i Međunarodnoj banci u Washingtonu.

Veliki doprinos razvoju Instituta IGH

Ivan Celmić je od 1950. bio zaposlen u Laboratoriju građevinarstva Hrvatske, preteči današnjeg Instituta IGH. Od 1952. bio je voditelj geomehaničkog odjela u Institutu, od 1956. pomoćnik direktora, a od 1964. do umirovljenja 1981. tehnički direktor Građevinskog instituta. Kao čelnik IGH Celmić je dao veliki doprinos razvoju Instituta i njegovom prerastanju u uglednu znanstvenoistraživačku instituciju.

Za svoj stručni, organizacijski i istraživački rad Celmić je dobio niz priznanja, nagrada i odličja među kojima se posebno ističu nagrada za životno djelo koju je dobio od IGH povodom 50. godišnjice rada Instituta, te Zlatna kuna za životno djelo koju mu je dodijelila Hrvatska gospodarska komora prigodom 150. godišnjice svog djelovanja.

Ivan Celmić umro je 5. listopada 2010. u Zagrebu, gdje i pokopan.

Danas ni u Sinju ni u Alki nema nijednog Celmića, što je odraz društvenih kretanja koje je nemoguće izbjeći. No ono što bi trebalo izbjeći je zaborav ljudi poput Ivana Celmića koji pripadaju plejadi Sinjana koja se istaknula kao najbolja u onim područjima života u kojima su djelovali.

Literatura:
Ivan Celmić – dobitnik Zlatne kune za životno djelo. Građevinar. 54(11): 675-680
Ivan Celmić, dipl.ing.građ. (1917.-2010.). Građevinar. 62(11): 1041-1042