mel

Jakov Žižić: Stavljam se na raspolaganje…

Autor/ica
Objavljeno: 20 listopada, 2016
jakov_zizic

Nakon što smo jučer objavili članak o postavljanju bista don Ivanu Filipoviću Grčiću, Tihomilu Rađi i Anti Miki Tripalu, reagirao je mladi sinjski politolog Jakov Žižić. Reakciju prenosimo u cijelosti… 

‘Kako smo mogli čitati u članku na stranicama Ferate, Povjerenstvo za davanje suglasnosti o postavljanju ili uklanjanju spomenika u spomen ili sjećanje na osobe iz javnog, kulturnog i političkog života Hrvatske ( nadležno tijelo sinjske gradske vlasti), na svojoj je prvoj sjednici održanoj 27. srpnja 2016. godine, donijelo zaključak o prihvaćanju inicijativa za postavljanje bista Anti Miki Tripalu na Šetalištu Alojzija Stepinca, jednoglasno, dr. Tihomilu Rađi također na Šetalištu Alojzija Stepinca, većinom glasova, te spomen obilježja don Ivanu Filipoviću Grčiću, također jednoglasno. Činilo se u prvi mah kako je ovom odlukom završena šestogodišnja „saga“ o postavljanju spomen biste dr. Tihomilu Rađi. Međutim nastavak članka uvjerio nas je u drugačije. Naime, za razliku od inicijative za postavljanje spomen obilježja don Ivanu Filipoviću Grčiću koja će se naći na sjednici predstojećeg sinjskog Gradskog vijeća u ponedjeljak 24. listopada, inicijativa o postavljanju biste Rađi neće biti na dnevnom redu spomenute sjednice jer prema službenoj objavi „nije ispunila sve proceduralne uvjete“. 

Priča o iskazivanju primjerenog sjećanja i spomena na Sinjanina Tihomilu Rađi kojeg su političke nedaće prisilile da većinu života provede u egzilu, počela je još je prije šest godina, u ljeto 2010. Tada je naime nezavisni gradski vijećnik Miro Bulj prvi put uputio službenu inicijativu za postavljanje biste Rađi u parku pokraj crkve Čudotvorne Gospe Sinjske. Inicijativa se našla na sjednici sinjskog gradskog vijeća 12. srpnja 2010. i ubrzo bila skinuta s dnevnog reda zbog, pazite sad, proceduralnih pitanja. To je zapravo bilo najbliže što se ikad u ovih šest godina pitanje postavljanja spomen biste Rađi približilo rješavanju. 

U međuvremenu je na stranicama Ferate objavljeno nekoliko osvrta pojedinaca na život i djelo spomenutog Rađe. Bilo je tu trezvenih promišljanja, ali i klevetanja Rađe iznošenjem glasina i podataka koji nisu bili potkrijepljeni nikakvim dokumentima. U prosincu 2012. se uz podršku Grada Sinja u Rađinom rodnom gradu održao znanstvenostručni skup posvećen njegovu životu i djelovanju. Iz ovog skupa proistekao je i zbornik radova koji je ljetos predstavljen u Sinju. Također u ovih nekoliko godina vijećnik Miro Bulj je još nekoliko puta podnosio zahtjev za postavljanje biste, zadnji put u svibnju ove godine sad već kao jedan od lidera MOST-a. Svi Buljevi zahtjevi su završavali u proceduralnim labirintima sve dok se u srpnju ove godine nije sastalo nadležno povjerenstvo i dalo podršku njegovu zadnjem prijedlogu. No tu stvari ponovno staju i bivaju vraćene na ovaj proceduralni dio koji cijelo vrijeme priječi dolazak ovog pitanja u fazu razrješenja. 

Postavlja se legitimno pitanje koji su to proceduralni uvjeti koji tako uporno priječe sad već započeti proces donošenja odluke o postavljanju Rađine biste. Je li to možda nezavršena financijska konstrukcija postavljanja biste zbog koje, kako saznajemo sa stranica Ferate, dvojica članova Povjerenstva nisu podržala postavljanje biste Rađi, već bili suzdržani? U takvo što je teško vjerovati jer sudeći prema dostupnoj dokumentaciji kojom je potkrijepljena inicijativa za spomenik don Ivanu Filipoviću Grčiću ni financijska konstrukcija ovog hvalevrijednog projekta nije u potpunosti završena. A unatoč tome, obojica suzdržanih oko Rađe podržali su postavljanje spomenika katoličkom svećeniku iz slavne loze Filipović Grčić (što je svakako za pohvalu). 

Ako provedba odluke Povjerenstva o Rađinoj bisti stvarno ovisi samo o proceduralnim pitanjima, ovim se putem dobrovoljno javljam za ishođenje svih potrebnih dozvola i dopuštenja koja se postavljaju kao proceduralni uvjeti. Takvi poslovi i zadaci dio su mojih redovitih profesionalnih obveza i stvarno mi neće biti problem obaviti sve što je potrebno. Poziv vrijedi kako za predlagača inicijative, tako i nadležne gradske strukture. 

No ako međutim proceduralna pitanja služe kao fasada za još jedno ideološki motivirano obračunavanje s uspomenom na čovjeka koji je umro 2002. i iste te godine dobio nagradu za životno djelo Grada Sinja, onda molim da se pitanje Rađine biste makne s dnevnog reda lokalne politike i javnosti. Bar do jedno 2040. godine, jer kako je isticao sociolog Ralf Dahrendorf, nakon formalne zamjene nedemokratskog poretka s onim demokratskim, treba proći još bar 60 godina za suštinsku preobrazbu u demokratsko društvo. Ono za koje se Rađa borio za života i nije ga nažalost uspio dočekati u slobodnoj Hrvatskoj.’

ferata@ferata.hr
0997370409