Održana prezentacija Dalmatinska zagora – najuspješnija destinacija ruralnog turizma

U Muzeju Sinjske alke, u okviru manifestacije ‘Advent u Sinju’ sinoć je održana prezentacija Dalmatinska zagora – najuspješnija destinacija ruralnog turizma.

Podsjetimo, u okviru ovogodišnje manifestacije Dana hrvatskog turizma koja je održana na Hvaru dodijeljene su nagrade i priznanja za najuspješnije sudionike i destinacije u turizmu za 2018. godinu. U kategoriji za najuspješniju destinaciju ruralnog turizma nagradu je dobila Dalmatinska zagora koju čine područja Imota, Sinj, Trilj, Vrlika, Vrgorac i općine Dugopolje i Klis.

Na prigodnoj predblagdanskoj večeri u Muzeju Sinjske alke sinoć su se okupili čelnici turističkih zajednica, predstavnici jedinica lokalne uprave i samouprave koji obuhvaća prostor turistički nagrađene Dalmatinske zagore.

U svom pozdravnom govoru sinjska gradonačelnica Kristina Križanac istaknula je važnu ulogu Sinja i cetinskog kraja u svim turističkim aktivnostima, istaknuvši kako sinjski kraj posjeduje prirodne resurse i predispoziciju za razvoj ruralnog turizma. Naglasila je kako turisti najviše žele posjetiti Sinj i Dalmatinsku zagoru zbog naših prepoznatljivih brendova – Alke i Gospe Sinjske, muzeji, etno baština, gastronomska ponuda i drugi sadržaji.

‘Zato što ima najveći avanturistički potencijal Dalmacije, zato što smo kraj bogate povijesti i kulturne baštine te još uvijek nedovoljno istraženih prirodnih ljepota, krških polja, planina, rijeka i jezera. Idealna smo destinacija za outdoor turizam i uživanje u autohtonoj gastronomiji’, kazala je između ostalog Križanac.

Direktorica Turističke zajednice grada Sinja Monika Vrgoč govorila je o segmentima zbog kojih je ovaj dio Splitsko-dalmatinske županije dobio turističko priznanje Hrvatske, ističući kako je tu neizostavna kulturna, materijalna i nematerijalna baština, a neke je, poput Alke, klapskog pivanja, nijemog kola Dalmatinske zagore i stećaka u Cisti Velikoj, prepoznao i UNESCO, stavljajući ih na svoj popis. Brojna nematerijalna dobra nalaze se na popisu Ministarstva kulture RH, poput pokladnih običaja podkamešničkih sela, izrade cetinske lađe, pivanja rere, tradicije lončarstva iz Potravlja.

O važnosti infrastrukturne povezanosti svih područja u okviru Dalmatinske zagore govorio je direktor Turističke zajednice općine Dugopolje Tomislav Balić.

Ravnatelj Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije Joško Stella u svom obraćanju okupljenima kazao je kako destinacija Dalmatinska zagora s ukupnim područjem zauzima čak 70% prostora Splitsko-dalmatinske županije, ali samo je 2% udjela u ukupnom turističkom razvoju županije gledajući dolazak gostiju, noćenja i ostale aktivnosti. Dodao je kako teže da se to što je brže moguće poboljša, jer Dalmatinska zagora ima ogromni potencijal za to.

‘Ova nagrada je plod velikog truda i rada svih turističkih djelatnika, čelnika gradova i općina. Potpora je stalna od same Županije i idemo u dobrom smjeru. U posljednje vrijeme istaknula su se na ovom području dva bitna trenutka. Otvoren je uistinu jedan od najljepših i najboljih muzeja u europskim i svjetskim razmjerima, a to je Muzej Sinjske alke. U imotskoj krajini dogodio se pravi bum s ponudom iznajmljivanja obiteljskih kuća i sada ih je na tom području dvjestotinjak. Ovo je samo pokazatelj kako se može napredovati u razvoju turizma, kao vrlo važnoj grani razvoja Dalmatinske zagore’, kazao je Stella, naglašavajući kako dobar dio Dalmatinske zagore nema još dovoljan broj smještajnih kapaciteta za prihvat gostiju i na tome se uz potporu županije treba više raditi u lokalnim zajednicama.

Tijekom programa kojeg je vodila Darija Marić Pavić prikazani su kratki filmovi o turizmu na području Vrlike, Sinja, Trilja, Dugopolja, Klisa, imotske i vrgoračke krajine.

Tako se moglo vidjeti na video uracima Crveno i Modro jezero, Muzej grada Imotskog u Imotskom, Eko-etno selo Kokorići, Pršutanu Majić u Vrgorcu, špilju Vranjača u Dugopolju, Viseći most i Grabske mlinice u Trilju, vrličku Česmu, izvor Cetine, dio iz opere Ero s onoga svijeta, Muzej Sinjske alke te Svetište Čudotvorne Gospe Sinjske u Sinju.

U prigodnom kulturnom programu nastupili su klapa KUD-a Vrilo Obrovac Sinjski, rerašice iz Udruge za očuvanje baštine cetinskog kraja, Sinjske mažoretkinje, a posebnu pozornost privuklo je dvoje malih Vrličana odjevenih u tradicionalnu i nadaleko poznatu vrličku narodnu nošnju.

Nakon svečanosti upriličen je prigodan domjenak i zdravica za dobivenu nagradu, uspješnu turističku godinu i za nadolazeće blagdane.