Sinj slavi svetkovinu svoje nebeske zaštitnice Čudotvorne Gospe Sinjske

Autor/ica
Objavljeno: 15 kolovoz, 2019

Danas je svetkovina Velike Gospe, koja se u Sinju, najvećem marijanskom svetištu, slavi kao blagdan Čudotvorne Gospe Sinjske i Dan Grada.

U Crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske misna slavlja počela su Zornicom u 4 sata, koju je predslavio sinjski župnik fra Perica Maslać. Svetu misu na Gradu u 7 sati predslavio je fra Domagoj Runje.

Središnje svečano misno slavlje počelo je u 9,30 sati, nakon što su fanfare označile početak skidanja slike Čudotvorne Gospe Sinjske s oltara, koja je nošena u procesiji ulicama Sinja.

Svečani svetu misu na Trgu dr. Franje Tuđmana predvodio je nadbiskup splitsko-makarski monsinjor Marin Barišić, uz koncelebraciju provincijala provincije Presvetog Otkupitelja Split fra Marka Mrše, sinjskog gvardijana fra Ante Čove, župnika fra Perice Maslaća, dekana Cetinskog dekanata don Stipe Ljubasa i drugih svećenika.

Među više desetaka tisuća vjernika proslavi Velike Gospe u Sinju nazočili su Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, saborski zastupnici iz Cetinske krajine Miro Bulj i Ivan Šipić, župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, gradonačelnica Sinja Kristina Križanac, gradonačelnici i načelnici gradova i općina Cetinske krajine, predstavnici Viteškog alkarskog društva na čelu s predsjednikom Stipom Jukićem, alkari i alkarski momci, Hrvatska vojska, policajci, vatrogasci, djelatnici Hitne medicinske pomoći, Gradska glazba Sinj, članovi kulturno umjetničkih društava, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, crkvenih udruga i drugi.

U svojoj propovijedi monsinjor Marin Barišić govorio je o Mariji, uznesenoj Gospi koja je u svojem životu potpuno i hrabro okrenuta dobru i nebu, a ne sivilu i zemlji, te je pozvao da i mi više opažamo i govorimo o dobru, a manje o zlu.

Nadbiskup je poručio da nas Majka Marija želi usmjeriti prema nebeskoj slavi, našem najvećem dobru – Bogu. Istaknuo je da je čovjek pozvan činiti dobro i opažati dobrotu, da je stvoren na sliku Božju, no upitao je kakva je slika nas, današnjeg svijeta i društva, obitelji i čovjeka.

‘Digitalna komunikacija daje čuti i vidjeti slike ne samo našega društva nego i svijeta. Slike koje vidimo na ekranima najčešće nam govore o sivoj pozadini i tamnoj strani društva i svijeta: skandalima, kriminalu, korupciji, nepotizmu, nepravdi, trgovini ljudima, nasilju nad djecom, mržnji, podjelama, krađama… Jasno, očite su ove pojave. Ima toga u našoj stvarnosti. Ali, je li to potpuna i stvarna slika društva i svijeta ili je riječ o onom: loša vijest – prava vijest; dobra vijest – nikakva vijest? Ne možemo zanijekati da se danas senzacije i skandali bolje prodaju kao ni činjenicu da se o dobru premalo govori, da se često prešućuje vijest o dobru koje kola u venama čovjeka koji je slika Božja, stvoren kao dobar i za dobro.’

U svojoj propovijedi monsinjor Barišić je naglasio kako uz sav vrtlog grijeha i negativnosti u koje smo kao ljudi uvučeni, otvarajući svoje srce zavodljivosti zla, nikada ne prestaje i jedna sigurnost – da se možemo oduprijeti zlu i da nas Gospodin obnavlja svojom milosrdnom ljubavlju.

‘Dobro možda ne dolazi uvijek do izražaja, ali po svojoj naravi dobru ni ne treba ocjena i aplauz svijeta. Dobro govori samo od sebe. Ima izvor u Bogu i nikada ne može nestati! I nikad se dobro ne može poistovjetiti samo sa materijalnim dobrima. Našu ljudskost određuje to što smo učinili drugima, a ne to što posjedujemo. Dobrota gradi – otvara put prema drugima, a sebično posjedovanje materijalnih dobara gradi ograđene utvrde. Dobrota, a ne sama materijalna dobra mijenjaju našu stvarnost.’

Nadbiskup Marin Barišić kazao je kako nije razborito i mudro za naše danas i sutra sve dobro koje je humano i svjedočko, ljudsko i evanđeoski – proročko, u mozaiku svijeta i društva, ignorirati, te da nije pošteno ni odgojno sve dobro i plemenito zaobilaziti.

‘Nepravda je to prema Nebu koje smisao i puninu dobra očituje u događaju Uznesene Gospe. Nepravda je to i prema stvarateljima dobra – svjedocima punine života, koji često uz velike žrtve i napore brane ljudsko dostojanstvo, promiču duhovne i moralne vrednote, daju smisao i nadu čovjekovu življenju. Ovi dobročinitelji bogatstvo su svijeta i prava duhovna djeca Majke uznesene na nebo. Oni ohrabruju i pozivaju pojedinca i medije, obitelj i kreatore javnog mijenja da se udalje od senzacionalizma i da se izdignu iz rubrike crne kronike, da nadjačaju glas tame i usvoje srce i pogled dobrog i milosrdnog Samarijanca, koji polumrtvom čovjeku postaje bližnji – primjer utjelovljene dobrote.’

Monsinjor Barišić kazao je kako nam danas sredstva komunikacije daju velike mogućnosti, ostavljaju nas u kontaktu, pružaju neku vrstu daleke blizine, ali da je osobna prisutnost uvijek poželjnija od tipkanja, ukucavanja i biranje broja.

‘Dakako, potrebna su veća primanja, investicije, povećana proizvodnja, šire tržište ali bez promjene srca – bez dobra – bit ćemo uvijek na istom mjestu – u krizi! Važno je život sagledati cjelovito u svojoj materijalnoj i duhovnoj dimenziji. Naša kuća može biti velika i lijepa, možemo imati dobar posao i velika primanja, ali ako su nam u braku, obitelji, među rodbinom i u društvu odnosi poremećeni, to nije dom nego građevina bez duše. Društvo bez radosti. Zemlja bez neba. Još ako nas svakodnevno hrane samo vijesti o krađama, pljačkama, korupciji, svakovrsnom nasilju i zaobilasku čovjeka u potrebi; ako samo slušamo da je u drugoj zemlji i u drugoj sredini bolje, sve će nas to u našoj životnoj školi učiniti učenicima letargije i ogorčenosti, sinovima i kćerima beznađa, rezultatom slučajnog kaosa, koji u obrani egoizma i osobne koristi postaju hladni i neosjetljivi za druge, pojedinci koji traže i brinu samo za vlastite interese’, kazao je nadbiskup Barišić.

U propovijedi je nadbiskup naglasio da je dobro prisutno među nama, da nam dobro nije nepoznato i da smo dobrotu puno puta i sami doživjeli.

‘Male, ali snažne geste dobrote, plemenitosti, pažnje, solidarnosti, nježnosti izvlače nas iz samodostatnosti, individualizma i egoizma. Ne dopuštaju da postanemo hladni, ravnodušni, zarobljeni sivilom u našoj sredini. Dobrota srca koje hvali Boga i postavlja se bližnjim u potrebi, mijenja stvarnost ne samo naših odnosa, čineći nas sretnima i radosnima, već utječe i na ljepotu prostora Lijepe naše, zajedničke nam Domovine.’

Propovijed splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišića u cijelosti možete pročitati OVDJE.

Na kraju svečanosti hodočasnicima se obratuio i gvardijan fra Ante Čovo, koji se posebno zahvalio obitelji9ma poginulih hrvatskih branitelja, invalidima Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima, bez kojih, kako je rekao, danas ne bi bilo Hrvatske. Zahvalio se i starijima – bakama i djedovima koji su u vremenima u kojima nije bilo slobodno i dopušteno rađati ni odgajati djecu u Božjem duhu što su u tome ustrajali te tako pokazali da je čovječji duh puno jači od bilo koje prijetnje. Zahvalio se i roditeljima koji su rađanjem djece otvarali nebo te im je poručio da budu još uvijek zaljubljeni u život, a ne samo u vlastiti komod, te da ne dopuste da im djecu odgajaju moderne tehnologije i moderni mediji, pa ni obrazovne ustanove odgajaju djecu, da ne ostanu bez kršćanskog odgoja. Na kraju se zahvalio mladima koje je pozvao da ostanu u Hrvatskoj.

‘Bog vam je udijelio tolike darove, sposobnosti i talente i postavio vas, ne u Irsku, ne u Švedsku, ne u Njemačku, nego u Hrvatsku. Odlaskom iz Hrvatske zatvarate nebo, jer osiromašujete Hrvatsku za svoje darove i svoje sposobnosti. Nemojte dopustiti da vas materijalizam odvede daleko od Lijepe naše, da vam kupi jednosmjernu kartu’, poručio je fra Ante Čovo.

Večernju svetu misu u 18 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana predvodit će provincijal franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše.

Priliku za ispovijed u Svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske hodočasnici imaju danas do 22 sata

Sutra, 16. kolovoza u 7 sati na Gospinom gradu svetu misu služit će gvardijan fra Ante Čovo.

Print Friendly
Facebook
Na vrh