Slaven Kardoš: Međunarodni dan biološke raznolikosti

Autor/ica
Objavljeno: 22 svibanj, 2018
čovječja ribica

Tekst i foto: Slaven Kardoš

Danas, 22. svibnja obilježava se Međunarodni dan biološke raznolikosti.

Sve veća zagađenost, smanjivanje staništa i biljnih i životinjskih vrsta rezultiralo je skupom u Rio de Janeiru 22. svibnja 1992. godine. Rezultat je bio usvajanje teksta o biološkoj raznolikosti, a Ujedinjene nacije su iduće godine taj datum proglasile Danom biološke raznolikosti. Deset godina kasnije Sabor Republike Hrvatske taj dan proglašava Danom zaštite prirode.

Svakodnevnim izumiranjem desetaka vrsta i smanjenjem ili nestankom staništa ugrožen je opstanak i čovjeka. Čovjek je dio eko sustava, a eko sustav obuhvaća sva živa bića – od virusa koji su na granici živog i neživog pa do najrazvijenijih živih bića. To je lanac, lanac života. Ako jedna karika pukne – lanac puca i tu netko mora pasti. Koliko karika ima do vrste koja se zove čovjek?

Neprekidna i nezasitna ljudska trka za zaradom i profitom otupila je osjećaj za očuvanje prirodnih resursa. Čovjek misli da je planet Zemlja neiscrpan izvor svega što mu je potrebno. Da, u pravu je, ali čovjek mora shvattiti da uzima i više nego mu je potrebno i troši i za buduće generacije.

Staništa se smanjuju ili nestaju, a najveći uzrok je čovjek:

-širenje naselja,

-kamenolomi i vađenje šljunka i pijeska,

-industrijske i trgovačke zone,

-nagla izgradnja prometnica (što dovodi do rascjepkanosti staništa),

-preobrazba prirodnih staništa u poljoprivredno,

-prekomjerno iskorištavanje prirodnih resursa,

-pazna onečišćenja i zagađenja,

-unošenje stranih vrsta i genetičkog materijala.

Hrvatska je među pet europskih zemalja koja se može pohvaliti svojom bioraznolikošću. To može zahvaliti svom geografskom položaju, klimatskoj i reljefnoj raznolikosti i raznolikosti staništa. Mnoge rijeke i potoci, planine i visoravni, klisure i tocila, nizinski krajevi sa oranicama i livadama, raznovrsnim šumama, šikarama, kamenjarima, pijescima, močvarama, cretovima, morem i udaljenim otocima, a posebno podzemnim svijetom omogućuju veoma bogat i raznovrstan biljni i životinjski svijet. To Hrvatskoj daje pečat posebnosti te su mnogi svjetski znanstvenici proučavali floru i faunu Hrvatske. Registrirano je oko 5500 vrsta biljaka (bez mahovina, lišajeva i gljiva). Zbog smanjenja staništa i drugih čimbenika 749 vrsta je ugroženo. Zbog svog specifičnog položaja i klimatskih uvjeta u Hrvatskoj je registrirano 349 endemskih biljaka. Samo Biokovo ima više vrsta biljaka nego cijela Engleska. U našim jamama i pećinama skoro svaka životinja koja je pronađena je endem. Pa i čovječja ribica je 1840. godine prvi put registrirana na izvoru naše Goručice. Sve je to naše nacionalno blago koje moramo čuvati i njegovati. Mi smo rijetka europska zemlja u kojoj obitavaju tri najveća predatora: medvjed, vuk i ris. Nažalost, često vidim ljude koji sa izleta u prirodu nose pregršt bilja koje je zaštićeno i ugroženo, a da ne govorimo o životinjama koje često stradaju zbog neznaja ili hira ljudi.

Hrvatska je uključena u mnoge akcije očuvanja staništa donoseći mnoge zakone i potpisujući konvencije – Ramsarska konvencija o zaštiti močvarnih staništa, Konvencija o bioraznolikosti

Natura 2000, Zakon o zabrani skupljanja ugroženih biljaka i lova životinja, Proglašenjem određenih prostora Nacionalnim parkovima, Parkovima prirode, Značajnim krajobrazima i Spomenicima prirode, Inventura flore i faune Hrvatske i tiskanje Crvene knjige ugroženih vrsta. Nažalost, te odredbe i zakone donosi čovjek, ali čovjek ih često i ne poštuje i ne sprovodi te ostaju mrtvo slovo na papiru. Često ih izigravaju jake ekonomske zemlje, bojeći se za svoj profit.

Ne zaboravimo, za smanjenje staništa i nestanak vrsta 85% krivac je čovjek.

Facebook
Na vrh