Stjepan Marković: Cetinska krajina u NDH

Cetinska krajina u NDH, autora prof. Stjepana Markovića, opsežno je znanstveno djelo o događajima Drugoga svjetskog rata u Cetinskoj krajini. Djelo je nastalo na temelju brojnih i uglavnom neobjavljenih dokumenata koji se nalaze u Državnom arhivu u Splitu, Muzeju Cetinske krajine u Sinju i Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Autor ne isključuje mogućnost pronalaska novih dokumenata koji bi dodatno rasvijetlili razdoblje NDH u Cetinskoj krajini. Uz arhivsku građu autor je koristio više tomova različitih zbornika dokumenata kao i više desetaka objavljenih znanstvenih djela koja obrađuju tematiku razdoblja NDH. Uz navedeno, u djelu su korišteni iskazi oko stotinu svjedoka, sudionika ili žrtava rata koji se u tekstu isprepliću s arhivskom građom stvarajući cjelovito i konzistentno djelo.

Cetinska krajina u NDH namijenjena je znanstvenoj i široj hrvatskoj javnosti. Djelo je napisano prateći vremenski slijed događaja, a okosnicu čine izvješća oružničkih postaja i kotarskih oblasti u kojima je opisano vojno-političko, ali i gospodarsko stanje u Cetinskoj krajini. Ozračje opće nesigurnosti i neprestano pogoršanje uvjeta života cjelokupnog stanovništva Cetinske krajine vidljivo je tijekom svih godina rata, a oružani sukobi bili su samo jedan od njegovih segmenata. Bijeda i glad stanovništva, stalna inflacija, oskudica i zarazne bolesti koje su harale Cetinskom krajinom, politička netrpeljivost i isključivost dovele su do bezbrojnih pljački, otmica i odvođenja ljudi u nepoznato, prepada i ubojstava. Vojne akcije sukobljenih vojski uobičajeno su pratile represalije, palež i ubojstva uglavnom civilnog stanovištva koje je najteže stradalo u ratu. Autor poimenično navodi stotine žrtava rata, a za veći dio njih vrijeme i način njihova stradanja.

Cetinska krajina u NDH vraća nas u vrijeme najtežeg stradanja hrvatskog naroda cetinskog kraja u njegovoj povijesti. Raspadom Kraljevine Jugoslavije uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska koja se u svom djelovanju oslanjala na Nijemce i Talijane. Nakon Kvaternikovog proglasa malobrojni sinjski ustaše i pripadnici Mačekove Seljačke zaštite razoružali su jugoslavenske vojnike i pristupili stvaranju vojnih postrojbi, ustaških organizacija i institucija građanske vlasti NDH u Cetinskoj krajini. Njihovu organizaciju, djelokrug i način rada autor prati tijekom svih godina rata.

Osnivanje i organizaciju oružanih postrojbi NDH u Cetinskoj krajini uvelike je onemogućavala talijanska vojna i civilna uprava. Iako službeno u sastavu NDH, Cetinska krajina nalazila se u Drugoj talijanskoj zoni, čime je cjelokupna vojna i politička uprava NDH u Cetinskoj krajini bila podređena Talijanima. Iako su nastupali kao saveznici NDH, Talijani su na različite načine onemogućavali razvoj vojnih i građanskih institucija nove države. Njihov cilj bio je jačanje vlastitih pozicija i širenje utjecaja na što većem prostoru NDH, pri čemu su se oslanjali na četnike sa kojima su usko surađivali, naoružavali ih i omogućili im provedbu više masovnih zločina nad Hrvatima čime se destabilizirala hrvatska država. Shodno tomu, postrojbe Ustaške vojnice u Cetinskoj krajini nisu postojale do početka 1943., a domobranstvo je svedeno na vrlo mali broj vojnika koji su uglavnom obavljali stražarsku službu. Oružane postrojbe NDH u vremenu talijanske okupacije činili su malobrojni oružnici i loše naoružane seoske milicije, potpuno nesamostalni u svome djelovanju.

Koristeći nova saznanja autor je ukazao na pogreške u djelima jugoslavenskih i suvremenih historiografa u kojima je opisan razvoj partizanskog pokreta u Dalmaciji i stradanje prvih partizanskih odreda u Cetinskoj krajini. Autor donosi niz novih saznanja o sukobu sa partizanima, ali i o njihovom zarobljavanju i suđenju u Sokolskom domu u Sinju. Jačanje partizana tijekom godina rata autor djelomično povezuje s ustaškom represijom, no prijelomni trenutak u razvoju partizanskog pokreta bile su uspješne vojne operacije angloameričke vojske i kapitulacija Italije. Nastupanje i vojne operacije njemačke vojske praćene su brojnim represalijama u kojima je stradalo civilno stanovništvo, a autor osobitu pozornost posvećuje odmazdama koje su Nijemci u Cetinskoj krajini proveli u više navrata. Raščlambom brojnih dokumenata autor dokazuje stvarnu odgovornost za zločine, ukazujući na neutemeljenost optužbi pojedinih pripadnika vojske NDH i ustaša za iste.

O djelovanje pripadnika Ustaške vojnice u Sinju i Cetinskoj krajini autor donosi niz novih saznanja. Osim ustroja i borbi, u djelu su prikazane represalije počinjene počinjene u ustaškom zatvoru, kao i ubojstva pojedinih civila i strijeljanja zarobljenih vojnika i simpatizera partizanskog pokreta. Na više stranica autor donosi izvorni popis pripadnika seoskih milicija u sastavu vojske NDH.

Ratna, ali i poratna partizanska represija sastavni je dio Cetinske krajine u NDH. Osim opisa brojnih pojedinačnih, ali i masovnih zločina koje su partizani počinili tijekom rata, autor donosi niz novih dokumenata koji objelodanjuju poratnu represiju partizanskih vlasti. U opisima događaja našla su se brojna suđenja vojnicima NDH, ustašama, ali i pobornicima hrvatske države koja su rezultirala smrtnim presudama, ali i vremenskim kaznama zatvora sa prisilnim radom i gubitkom građanskih prava. Više stotina vojnika i civila partizanske vlasti dale su likvidirati bez bilo kakvog suđenja i na nepoznatim mjestima. Koristeći se iskazima svjedoka autor opisuje stradanja mještana pojedinih sela koji su podržavali vlasti i poredak NDH. U djelu su navedeni podaci o stradalim mještanima sela Maljkova, Obrovca i Biska, opisano je povlačenje pripadnika vojske NDH s Vrličkog područja, čiji su pripadnici uglavnom nestali na prostorima oko Bleiburga i Dravograda. Knjiga je oplemenjena brojnim fotografijama koje prate tekst i daju mu dodatnu argumentaciju.

Cetinska krajina u NDH je prema riječima prof. dr. Aleksandra Jakira, dekana Filozofskog fakulteta u Splitu „kapitalno djelo, plod vrlo minuciozne i utemeljene studije o nadasve krvavom i teškom razdoblju u povijesti Cetinske krajine u doba ekstrema“.

Knjiga Cetinska krajina u NDH autora Stjepana Markovića napisana je na 580 stranica, recenzenti knjige su eminentni hrvatski povjesničari dr. sc. Davor Marijan, dr. sc. Nikica Barić, znanstvenici Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu i prof. Stjepan Bekavac, autor više znanstvenih djela i brojnih udžbenika povijesti. Izdavač knjige je Despot infinitus d.o.o.

Predstavljanje knjige biti će u Otoku u općinskoj dvorani 9. lipnja u 19 sati. Knjigu će, uz obraćanje načelnika općine Branka Samardžićak predstaviti Stjepan Bekavac, recenzent i urednik, Zvonimir Despot, nakladnik izdavačke kuće Despot infinitus d.o.o., kao i sam autor Stjepan Marković. Voditelj programa je Filip Ratković, a očekuje se i nastup klape Sveti Luka Otok. Dan poslije, 10. lipnja predstavljanje knjige upriličiti će se od 19 sati u Alkarskim dvorima. Knjigu će predstaviti predstavljači s otočkog predstavljanja uz prigodno obraćanje predstavnika gradske uprave i kulturnih institucija. Voditelj programa je Ante Botić, a očekuje se i nastup Ženske klape Kulturno umjetničkog društva Vrilo iz Obrovca Sinjskog.