Banner CORE HIT RADIO

Dicmo: U zaseoku Kokani predstavljen Zavičajni arheološki muzej s fragmentima slavoluka cara Trajana

Autor/ica
Objavljeno: 22 siječnja, 2023
IMG WA

Dvadeset i prvi dan siječnja ove 2023. godine može slobodno ući u povijest Dicma, Dalmacije, Hrvatske i šire. Naime, u Mojanci u zaseoku Kokani svijetlo dana  ugledao je Zavičajni arheološki muzej. Malo tko je znao što to kriju arheološke tajne Kokanova imanja. Ovo je nevjerojatna priča o nevjerojatnom čovjeku i nevjerojatnom arheološkom i povijesnom otkriću. Ovo je priča o otkriću kojem znanstvenici dadoše temeljni znanstveni okvir koji će ući u hrvatsku i svjetsku arheološku znanstvenu literaturu. Čovjek je ratni bojnik HV-a,arhitekt, umjetnik, jedinstvena pojava u nacionalnim okvirima. Čovjek koji je osmislio više od 600 ratnih oznaka postrojbi, ustanova u Domovinskom ratu i OSRH.

IMG WA

On je Božo Kokan, Dicmanjanin iz Mojanke koji se nakon 45 godina života i rada u Zagrebu vratio na rodno ognjište. Vratio se da istraži što to krije Kokanovo imanje i otkrio nešto jedinstveno, ne samo u hrvatskim okvirima nego i šire. Godinama je čitao znanstvene radove, proučavao, kopao, čistio na svojoj njivi i imanju koji je naslijedio od svoga djeda i otkrio pravo arheološko blago. Otkrio je gdje je bio slavoluk najmoćnijeg rimskog cara Trajana. Uoči nadolazećeg Dana muzeja, koji se obilježava 27. siječnja, Božo Kokan vrata zavičajnog muzeja otvorio je brojnim novinarskim ekipama. Ovom jedinstvenom događaju nazočili su između ostalih njegovi prijatelji i suradnici Nenad Cambi, istaknuti hrvatski arheolog, redoviti član HAZU-a, arheolog prof. dr.sc. Dražen Maršić iz sa Sveučilišta u Zadru, arheolog i istraživač dr.sc. Nikola Cesarik.

IMG WA

Uistinu čovjek ostane bez riječi kada vidi što je sve u tom zavičajnom muzeju priredio Kokan. Gdje je ovaj lokalitet koji nosi naziv iz rimskog doba otkrio nam je Božo Kokan.

‘Decima je rimsko naselje nastalo uz rimske ceste nedaleko od prometnog čvorišta u Mojanci i nije bilo utvrđeno zidinama. Putna postaja, prenoćišta, gostionice, taberne, kovačnice i saluni za zabavu bili su glavni sadržaji u naselju. Vjerojatno je Decimin stradao prigodom provale Gota u Dalmaciju 378. godine, o čemu nam možda svjedoči veća količina rimskog novca razasuta diljem ovog lokaliteta baš iz tog razdoblja’, ističe Kokan.

Podsjetio je i kada je počeo istraživati što se sve nalazi na Kokanovu imanju.

‘Rodio sam se u kamenoj kući gdje je bio zanimljiv redoslijed slaganih vaca. Međutim, bilo je i nekih drugih, nešto čudnijih kamenja s nekakvim natpisima. Od mladosti me je zanimalo što je to. Nakon Splita uslijedio je studij arhitekture u Zagrebu i tako je počelo. Ovaj lokalitet tu, na imanju što sam dobio nasljedstvom od djeda, počeo sam istraživati i prikupljati  zanimljive komade stijena. Počeo sam to početkom osamdesetih, tražiti, čistiti fragmente  i evo, nakon dosta vremena uloženog truda i materijalnih sredstava, koja su isključivo moja, danas se to može vidjeti. Raskrižja i mjesto slavoluka je na mojoj njivi, niti 70 metara od ove stojne kuće.’

IMG WA

Kokan pojašnjava da  postoji deset tajni rimskog grada Decimina.

‘Prva se odnosi na raskrižje najvažnijih magistralnih cesta u Dalmaciji, odnosno rimske ceste od Akvileje do Dirahija i od Salone do Posavine. Druga se odnosi na slavoluk  carta Trojana, najmoćnijeg rimskog cara. Slavoluk je izgrađen točno na raskrižju navedenih rimskih cesta. Treća tajna je monumentalni natpis uklesan u slavoluk. Natpis je u tri reda, duljine gotovo 6 metara, sa slovima visine 25 cm i bez sumnje to ga svrstava u najveći rimski carski natpis u Hrvatskoj. Četvrta tajna su ostaci građevina i struktura, peta se odnosi na rimsku nekropolu, ova naša je gotovo duga 100 metara. Šestu tajnu sam istaknuo u prethodnom odgovoru, odnosno naselje Decinum. Sedma tajna je ranokršćanska rimska crkva na dijelu zvanom”Crkvina” i tu su ostali samo temelji. Osma tajna je u nazivu Ad decimum miliarium, odnosno deset miljokaza od Salone, ovdje je izgrađena rimska putna postaja. Deveta tajna rimskog grada Decimina je upravo veličanstvena mreža rimskih cesta. Na području Dicma postoje ostaci vrlo razgranate mreže nekadašnjih rimskih cesta. I deseta tajna je obrambeni bedem na Mojanci, koji se nalazi između brda Čemernica i Mojanke. I danas imamo ovdje sačuvano oko 700 metara ovog bedama kojeg znanstvenici njegovu izgradnju smještaju u prapovijesno ili rimsko razdoblje’, pojašnjava tajne rimskog grada Decimuma Božo Kokan, naglašavajući kako se u zavičajnom muzeju nalazi izloženo više stotina fragmenata slavoluka Cara Trojana.

Pored ovo arheološkog blaga, Kokan je izložio i sve ono što je stvarao u Domovinskom ratu i poslije u OSRH, a to je znakovlje pobjednika.

‘Kao dizajner sam osmislio više od 600 vojnih oznaka od samih početaka Domovinskog rata pa sve do usklađivanja s NATO standardima. S ratišta na kordunskom području od strane vrhovnika Franje Tuđmana pozvan sam da radim na izradi, dizajniranju i oblikovanju oznaka OSRH. Među prvim vojnim oznakama  redizajnirao  sam i sistematizirao znakove sedam gardijskih brigada, znakove MORH-a, GSOSRH, vrhovnog zapovjednika, ministra obrane, načelnika GSOSRH, činove, prateće isprave, iskaznice i sl. Moj rad se nalazi  i na grafičkom standardu i digitalne obrade hrvatskog grba i zastave predsjednice RH, a dugo godina bio sam  voditelj Odjela vizualnog identiteta u MORH-u. Dio toga izložio sam ovdje u našem kolokvijalno kazano zavičajnom muzeju’, kazuje nam Božo Kokan.

Kokan s istraživanjima ide se dalje, a planova je mnogo, ne samo u arheološkom smislu. Sve će se raditi preko osnovane Zavičajne arheološke udruge Decimum.

Onu stručnu riječ o ovom muzeju i što se u njemu nalazi te kako je došlo do suradnje s Božom Kokanom dali su istaknuti hrvatski arheolozi.

‘Prvu informaciju o postojanju velebnog carskog spomenika u Mojanci u Dicmu dobio sam od svog bivšeg studenta i kolege Nikole Cesarika, koji mi je govorio o povezivanju s Božom Kokanom i kazao mi o njegovim vrijednim otkrićima.  Nakon svega odmah sam s velikom ozbiljnošću uzeo u razmatranje sve ovo. Nakon toga našao sam se s Božom Kokanom u njegovom muzeju, suočen sa stotinama fragmenata spomenika. Kako sam se samo privilegirano osjećao  gledajući te zapanjujuće i javnosti nepoznate komade od koji su neki i visine 25 cm. Vjerujem da je to bio trenutak o kojem sanja svaki arheolog, nešto poput scena iz serijala o Indiani Jonesu’, kazuje nam prof. dr. sc. Dražen Maršić, pojašnjavajući da je sve ovo što je postavljeno u zavičajnom Muzeju u Kokana jedinstveno u svjetskim razmjerima.

‘Želio bih naglasiti da slavoluk iz Dalmacije, čiji su fragmenti izloženi ovdje, je jedini primjer ovog tipa građevine u Republici Hrvatskoj, točnije u rimskoj Histriji i Dalmaciji. Otkriće slavoluka bez pretjerivanja je senzacija svjetskih razmjera i u nadolazećim godinama zasigurno će provocirati brojne znanstvene rasprave i diskurse’, naglasio je između ostalog prof. dr. sc. Dražen Maršić

IMG WA

Arheolog, istraživač dr. sc. Nikola Cesarik istaknuo je u svom govoru kako je Božu Kokana upozna početkom 2018 godine kada je u izradi svoga doktorata između ostalih posjetio i Dicmo.

‘U to vrijeme cilj je meni i kolegi Vjekoslavu Krambegeru, oba smo iz Požege, proći ostatke rimskih trasa i cesta na  području Dicma. Bio je to pravi trenutak za naš rad. Posredstvom Kaštelanina Ivice Matijace Bela i domaćih ljudi iz Dicma Ivana i Željka Grčića upoznali smo Božu, domaćeg čovjeka koji zna svaki pedalj dicmanjskih drača, koji je sve rimske ceste ne samo detaljno prošao, već još i detaljnije fizički čistio. Nakon toga počelo je naše druženje, priče, saznavanje nečega što nam nije bilo poznato. Tada mi je Božo polako počeo otkrivati tajnu svog imanja u Mojanci. Na Božinom imanju nalazi se račvanje dviju, pa možda i najvažnijih prometnica u rimskoj Dalmaciji. Zato se ne treba čuditi činjenici da su stare kuće i štale u zaseoku Kokani, malo po malo počele otkrivati kako se na tom mjestu nekeda nalazio monumentalni spomenik podignut u čast “najvećeg” od rimskih careva i to kakav spomenik. Zasigurno najmonumentalniji takve vrste u Dalmaciji do sada otkriven’, posebno naglašava Cesarik.

‘Zahvaljujući Božinoj arhitektonskoj pedantnosti, rekonstruirali smo čitav spomenik, dok smo za natpis zaključili da je bio sastavljen od 25 blokova, formiranih u tri retka. Slova u prvom redu visoka su čak 25 cm, u drugom 22,5 cm, a u trećem 20 cm,š to taj natpis stavlja u red najmonumentalnijih natpisa u čitavoj  rimskoj Dalmaciji., naglasio je Nikola Cesarik, zaključujući da opet mora naglasiti i spomenuti Božinu pedantnost i arhitektonsko umijeće, jer način na koji je on rekonstruirao određene ulomke predstavlja čistu genijalnost.

Ovom događaju nazočio je i istaknuti hrvatski arheolog akademik Nenad Cambi koji je prije dva desetljeća, točnije 2001. godine u jednom radu na talijanskom jeziku iznio jednu lucidnu pretpostavku kako je Trajan, krenuvši jedne noći u srpnju 105. godine brodom iz Ancone doplovio u Zadar, a odatle kopnom produžio preko Aserije, logora Burnuma i dalje do Salone potom prema sjeveru rimskom stazom koja prolazi Dicmom.

‘Po prvi puta sam ovdje i na neki način sam impresioniran poslom koji je napravio posjednik ove zbirke Božo Kokan i kolege arheolozi Nikola Cesarik i Dražen Maršić. Od dosta materijala napravljena je fantastična rekonstrukcija jednog slavoluka koji je najvjerojatnije stajao na raskrižju rimskih cesta koje su bile ovdje u Dicmu. Ovo je naravno nacionalna vrijednost, ali prije svega ovo je i internacionalna. Ovo što je pronađeno i ovdje izloženo spada u svjetsku povijest’, istaknuo je između ostalog akademik Nenad Cambi.

IMG WA

Na kraju obilaska onoga što je Božo uz asistenciju svoje supruge Edite, Nikole Cesarika priredio i složio, u prostoru jedne omanje jednokatnice u nedalekoj domaćoj dimnoj kužini pripremala se prava domaća spiza, dakako na ognjištu kao u dobra stara vremena.

Bilo je tu zanimljive hrane s nazivima iz rimskog doba, a sve pod ravnateljskom palicom kuhara Ante Kokana, koji već 23 godine kao kuhar, voditelj kuhinje i restorana radi u Danskoj. Dosta ruke su mu dali brat Jakov, Božina i Editina prijateljica Dijana.

IMG WA

Na kraju ovog posjeta Kokanima i arheološkom zavičajnom muzeju brojne novinarske ekipe složile su se da je ovo uistinu senzacija i nevjerojatno otkriće. Vjerujemo da će ovaj tekst i prilozi ostalih kolega ukazati mjerodavnima od lokalne, područne i nacionalne razine što je to zapravo u Dicmu predstavljeno.

ferata@ferata.hr
0997370409
Na vrh