miro bulj
hdz banner
sdp

‘Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za međusektorsku suradnju s akademskom zajednicom, socijalnim partnerima, ustanovama, donositeljima odluka i gospodarskim sektorom

Autor/ica
Objavljeno: 5 ožujka, 2021
lenta socialbiz

Centar za ruralni razvoj CERURA HR provodi projekt „Dijalogom do Hrvatske mreže za društveno poduzetništvo“ kodni broj UP.04.2.1.06.0054 koji se sufinancira iz Europskog socijalnog fonda.

Razdoblje provedbe projekta je od 31.10.2020. do 31.10.2023. godine.

Opći cilj projekta: Jačati kapacitete organizacija civilnoga društava uz potporu akademske zajednice, kako bi se uspostavio učinkoviti dijalog svih dionika za društveni razvoj Republike Hrvatske.

Poseban cilj:

  1. a) Jačati partnerstva organizacija civilnoga društva, društvenih poduzetnika i uključivanje novih članica u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo te provedba strukturiranog dijaloga svih dionika idonositelja odluka kako bi došlo do stvaranja poticajnog okruženja za razvoj društvenog poduzetništva.
  2. b) Provesti ispitivanja i znanstvena istraživanja u području društvenog poduzetništva, izraditi smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima,analizirati društveni utjecaj predloženih intervencija kako bi se, na temelju znanosti, ponudila rješenja za razvoj društvenog poduzetništva u demokratskom dijalogu svih dionika.

Ciljne skupine projekta su: 50 organizacija civilnoga društva,Socijalni partneri: 30 poduzetnika i  4 sindikata; Hrvatski zavodi za zapošljavanje (10) i Centri za socijalnu skrb (10); 20 jedinica lokalnih i regionalnih samouprava te 5 znanstvenih organizacija.

Dana 02. ožujka 2021. godine s početkom u 12.00 sati održana je online radionica „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za međusektorsku suradnju s akademskom zajednicom, socijalnim partnerima, ustanovama, donositeljima odluka i gospodarskim sektorom“. Cilj ove radionice bio je  definirati okruženje u kojem djeluju organizacije civilnog društva.

Tako su se kroz radionicu predstavile tri teme:

1)Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine- dokument koji daje osnovne smjernice koje se žele postići u petogodišnjem razdoblju kako bi se unaprijedio postojeći i stvorio novi pravni, financijski i institucionalni sustav potpore razvoju civilnoga društva, te stvorilo poticajno okruženje za daljnji razvoj civilnoga društva u Republici Hrvatskoj.

Strategija polazi od vrijednosnog utemeljenja odnosa države i civilnoga društva do osnovnih preduvjeta za daljnji razvoj kao što su socijalna kohezija, sudionička demokracija, filantropija i volonterstvo te obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, uz unaprjeđivanje zakonskog, financijskog, poreznog i institucionalnog okvira za potporu razvoju civilnogadruštva. Doprinos civilnoga društva sveobuhvatnom društvenom rastu i razvoju odnosno javnoj dobrobiti treba prepoznati i priznati i u odgovarajućem normativnom okviru. Preduvjet za ostvarenje takvog odnosa države i civilnoga društva su državne i javne institucije i politički procesi otvoreni javnosti koji poštuju i unapređuju procedure i mehanizme sudjelovanja javnosti u procesima političkog odlučivanja. U konačnici, razvijeno civilno društvo počiva na stalnoj interakciji neprofitnog, javnog, privatnog sektora i građana u dobrom upravljanju i zajedničkom djelovanju za opće dobro.

U okviru ove teme  predstavljeni su i oblici suradnje Vlade Republike Hrvatske i civilnoga društva u koje spadaju (strateški okvir stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, institucionalni i normativni okvir za suradnju vlasti i civilnoga društva, financijska podrška održivosti programa OCD-a te standardi savjetovanja za sudjelovanje OCD-a u stvaranju i provedbi javnih politika). Isto tako predstavljena su područja (1.Institucionalni okvir za podršku razvoju civilnoga društva, 2. Civilno društvo i sudionička demokracija- jedna od bitnih odlika OCD-a da u biti građani mogu sudjelovati u pripremi i donošenju javnih politika,sudjelovanju u javnim raspravama itd. kako bi se štoviše doprinijelo u razvitku i transparentnosti poslovanja državnih, lokalnih i drugih institucija, 3. Osnaživanje uloge OCD-a za društveno-ekonomski razvoj, 4.Djelovanje i daljnji razvoj civilnoga društva u međunarodnom kontekstu-cilj je da se umrežimo s mnogim drugim zemljama, naročito članicama EU, ali i šire) te unutar njih ciljevi i mjere kako bi se ostvarili  predloženi ciljevi.

2)Smjernice za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice namijenjene lokalnim sudionicima – CLLD-(eng.Community Led Local Development-lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) je mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnoga društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne razvojne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti.Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. definirana je/su: 1. potpora lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice (CLLD) iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova u okviru programskog razdoblja 2014.-2020. te 2. LAG-ovi  kao nositelji CLLD pristupa u razvoju ruralnih područja (putem provedbe svojih Lokalnih razvojnih strategija na ruralnom području – LRS).Uredbom (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) FLAG-ovi su definirani kao nositelji CLLD pristupa u razvoju ribarskih područja (putem provedbe svojih Lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu – LRSR).

Govorilo se o tome zašto je vrijedno baviti se o CLLD-om u situacijama brzih promjena s kojima su suočena brojna lokalna područja Europe. Korištenjem spirale kojom se ilustrira veza između trojstva kojeg sačinjavaju strategija, partnerstvo i područje, sudionici su se upoznali s osam koraka koje je potrebno proći da bi se uspostavio CLLD. Zatim se razmatralo kako oblikovati CLLD da odgovori na nove izazove. Kreće se od priznanja da se lokalni uvjeti na početku ovog programskog razdoblja dramatično razlikuju u odnosu na uvjete iz prethodna dva programska razdoblja. Zbog krize, djelovanje na uobičajen način nije opcija. Javlja se potreba za razmišljanjem na novi način, za istraživanjem novih pristupa, osobito oko toga kako se koristiti CLLD-om za stvaranje radnih mjesta i odgovaranje na neke kratkoročne i dugoročne izazove koji su proistekli iz krize. Naglasak je bio i na to zašto i kako provoditi CLLD za socijalnu uključenost.U tom se dijelu sagledavalo kako CLLD može promicati socijalnu uključenost i daju primjeri kako se to može postići u praksi na nizu socijalnih izazova kao što su marginalizirane skupine, migranti te beskućnici kao i aktivno starenje i mladi.

3) LEADER pristup–LEADER je kratica koja označava “vezu među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva”. Provedbom reforme Zajedničke poljoprivredne politike, 1991. godine, Europska unija počela je primjenu LEADER programa, kao krovnog sveobuhvatnog programa razvoja ruralnih područja. LEADER program je inicijativa Europske unije za potporu projektima ruralnog razvoja pokrenutih na lokalnoj razini u svrhu revitalizacije ruralnih područja i stvaranja novih radnih mjesta.Leader potiče ruralna područja da otkriju nove načine da postanu ili ostanu konkurentna, da na najbolji način iskoriste svoje prednosti i da uspješno prebrode sve zapreke s kojima se susreću, kao što su sve starije stanovništvo, manjak uslužnih djelatnosti ili nedostatak radnih mjesta.Leader doprinosi poboljšanju kvalitete života u ruralnim područjima kako za obitelji na vlastitim gospodarstvima, tako i za šire seosko stanovništvo. On koristi holistički pristup da odgovori na ruralne probleme. Pristup odozdo prema gore temeljen na određenom području koji uključuje lokalne zajednice i dodavanje vrijednosti lokalnim resursima, postupno je postao novi način za stvaranje novih radnih mjesta i poslova u ruralnim područjima. Leader je pokrenut kao svojevrstan eksperiment koji okuplja različite projekte i ideje, dionika i resursa na lokalnoj razini. Pokazalo se da je riječ o idealnom instrumentu za iskušavanje mogućnosti za proširivanje mogućnosti ruralnih područja.

Kroz radionicu predstavljene su osnovne karakteristike i načela LEADER pristupa, implementacija LEADERA na lokalnoj razini, te definicija lokalnih akcijskih grupa i koji su njeni najčešće uključeni dionici. Pristup lokalnom razvoju se formalizira u dokumentu lokalne razvojne strategije. Taj dokument uključuje uspostavu ciljeva, definiranje strateških prioriteta i rangiranje aktivnosti koje će se provoditi. Takva lokalna razvojna strategija predstavlja osnovu LAG – ove prijave na otvorene javne natječaje koje u okviru LEADERA organiziraju zemlje članice odnosno regije. Zemlje članice ili regije biraju uspješne LAG-ove i raspoređuju im sredstva za provedbu njihovih lokalnih strategija.

Cilj je bio objasniti sudionicima što je LEADER i kako se on primjenjuje. Predstavnicima ruralnih zajednica također se nastojalo pokazati kako im LEADER pristup može pružiti mogućnost da preuzmu inicijativu i aktivno sudjeluju u razvojnim projektima svojih ruralnih zajednica (a time i ostvare korist od novčane pomoći koja dolazi s time).

Tijekom radionice raspravljalo se i o razvoju društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj, o budućem uključivanju svih zainteresiranih dionika u Hrvatsku mrežu za društveno poduzetništvo, teo ulozi i djelovanju lokalnih akcijskih grupa.

Na radionici je prisustvovalo oko 60- ak sudionika.

Više o projektu u uredu u Brnazama 410 i na stranici: www.socialbiz.cerura.hr

Više o EU fondovima na www.strukturnifondovi.hr  i www.esf.hr

lenta dijalogom
Print Friendly, PDF & Email

Na vrh