mel

Kamo s građevinskim otpadom?

Autor/ica
Objavljeno: 24 lipnja, 2022
mojanka

Građani Sinja na Odlagalište otpada Mojanka ne mogu deponirati građevinski otpad, požalili su nam se neki naši sugrađani. S obzirom da nam tvrde kako se na Mojanci do prije nekog vremena mogao odlagati i građevinski otpad, provjerili smo o čemu se radi.

Podsjetimo, deponij Mojanka je odlagalište neopasnog otpada te ne posjeduje Dozvolu za gospodarenje otpadom, ali ispunjava kriterije za nastavak rada do popunjavanja kapaciteta i do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom.

Upravo je građevinarstvo jedan od većih proizvođača otpada, a 95 posto građevinskog otpada sastoji se od inertnog otpada, što znači da ne podliježe fizikalnim, kemijskim ili biološkim promjenama, ne otapa se, kemijski ne reagira, nije zapaljiv i ne razgrađuje se biološkim putem. Osim toga, građevni otpad može sadržavati opasne komponente, kao što su azbest ili asfaltno vezivo, zbog čega se svrstava u opasan otpad. Unatoč tome, kako bi se smanjila mogućnost nastanka neugodnih mirisa, odlagališta komunalnih otpada prekrivaju se velikim količinama upravo inertnog otpada, što je slučaj i s Odlagalištem Mojanka.

Direktorica Čistoće Cetinske krajine Ivana Živaljić kazala nam je nam je da je prije nekog vremena na Mojanci obavljen inspekcijski nadzor, kojeg svake godine redovno provodi Državni inspektorat – Služba za nadzor zaštite okoliša te da je utvrđena „obveza evidentiranja zemlje i kamena, odnosno neopasnog mineralnog građevnog otpada kojim se prekriva odloženi komunalni otpad. Kako bi se isto provodilo, potrebno je svaku vrstu zaprimljenu na deponiju voditi pod ključnim brojem sukladno Katalogu otpada.

‘Da ne bi bilo zabune, do sada su se kroz E ONTO aplikaciju vodile sve vrste otpada, osim inertnog materijala za koji je tek sada potrebno provoditi istu proceduru. Kako bi isto provodili, potrebno je prethodno utvrditi o kojoj vrsti inertnog materijala je riječ i po tome posebno voditi očevidnik za zemlju, posebno za kamen, posebno za ostale vrste’, kaže Živaljić.

Zanimalo nas je što to znači za građane. Prema riječima direktorice ‘Čistoće’ Ivane Živaljić, građani imaju mogućnost manje količine svih vrsta otpada predati u Reciklažno dvorište i to besplatno. No, pravni subjekti, posjednici otpada i izvođači građevinskog otpada, prema Zakono o gospodarenju otpadom dužni su snositi sve troškove mjera gospodarenja otpadom, pa tako i građevnim otpadom.

‘Pod mjerama za gospodarenje otpadom, uz zbrinjavnje otpada, podrazumijevaju se i postupci oporabe otpada. Da bi se otpad oporabio potrebno ga je odvojiti na mjestu nastanka, odnosno iz građevinskog otpada treba izdvojiti građevni materijal, koji se odlaže u Reciklažnom dvorištu građevinskog materijala u Kaštel Sućurcu, prvom reciklažnom dvorištu građevinskog materijala u Splitsko – dalmatinskoj županiji, a ostali otpad poput zemlje i kamena potrebno je odložiti na Deponij Mojanka’, objašnjava Živaljić.

U cilju spriječavanja odbacivanja otpada u okoliš direktorica ‘Čistoće’ u utorak, 21. lipnja održala je sastanak sa svim komunalnim redarima s područja Cetinske krajine.

‘Predložila sam da pravni subjekti svoje namjeravane radove prijave komunlnom redaru na svom području, u svrhu pravilnog zbrinjavanja nastalog otpada. Komunalni redar trebao bi utvrditi podatke o korisniku i o kakvim radovima je riječ. Dostavit će im se uputa o načinu postupanja sa svakom vrstom otpada i mjesta gdje se koja vrsta otpada može predat, a ukoliko se radi o otpadu prihvatljivom za odlaganje na Deponij, korisniku će isto biti omogućeno. Korisnik će prilikom dolaska na Deponij morati imati potvrdu komunalnog redara i potreban prateći list za otpad, a nakon pregleda otpada, ukoliko bude odgovarao dokumentaciji, otpad će se zbrinuti na Deponij. Mnogi pravni subjekti koji su registrirani za obavjanje građevinskih radova imaju mogućnost ukidanja statusa otpada nastalog obavljanjem djelatnosti, te ga kao takvog ponovno koristiti. Do sada bi svim zainteresiranim korisnicima davali uputu o pravilnom zbrinjavanju, čega bi se korisnici i pridržavali, a razlika je u tome što je sada potrebno pribaviti potvrdu komunalnog redara kako bi mogli utvrditi vrstu otpada po svojstvu. Za sve ostale vrste otpada za koje korisnici ne znaju način zbrinjavanja u svakom trenutku mogu se informirati u Društvu, kako bi dobili uputu o daljnjem postupanju. Uz glavni cilj da se što više vrsta otpada pravilno odvoji i propisno zbrine, najvažnije je da taj otpad ne završi u prirodi, a na tome moramo raditi svi zajedno’, kaže Živaljić.

ferata@ferata.hr
0997370409