ZAUVIJEK OKRUNJENA
HEP x Hrvatska RGB
sponzor alke semafor

Sve više ljudi pati od alergije – kako si pomoći?

Autor/ica
Objavljeno: 2 lipnja, 2021
alergije

Sve veći broj naših sugrađana boluje od alergijeskih bolesti, bilo da se radi o atopijskom dermatitisu – promjenama na koži, alergijskom rinitisu – alergijskoj upali sluznice nosa i sinusa ili opstrukcijskom bronhitisu, odnosno astmi.

Da smo posljednjih godina doživjeli pravi boom alergijskih bolesti potvrđuje nam i vrsna liječnica prof. dr. sc. Željka Roje s kojom smo razgovarali upravo o alergijama.

‘Najčešći alergeni s kojima se susrećemo mi u Dalmaciji upravo se javljaju sada, to vam je cvijet masline i polinacija crkvine. Znači, to su jedan korov i jedna plemenita biljka. Veliki broj naših pacijenata, i velikih i malih, ima simptome od strane gornjeg dišnog puta, u smislu pojačanog curenja nosa, kihanja, svrbeža nosa, svrbeža očiju, suzenja očiju… Onda se tome još priključi izrazita začepljenost nosa, tako da djeca i odrasli ne mogu noću spavati, sutra su loše koncentrirani na poslu, slabiji su uspjesi u školi… Stoga je jako važno da pacijenti imaju informacije kako si pomoći, odnosno kako pravilnim liječenjem i pravilnim ponašanjem mogu smanjiti simptome alergije.’

Prof. Roje ističe kako je riječ o bolesti koja je genetski determinirana, uvijek se otkrije da je netko u obitelji imao neku alergijsku bolest. Koji će biti okidač i kad će se bolest manifestirati, još uvijek se ne zna. To može biti u ranom djetinjstvu, u srednjoj životnoj dobi, a moguće je čak da se u starijoj životnoj dobi po prvi put jave simptomi alergije. U životu jednog alergičara postoje različite manifestacije ove bolesti.

dr roje

Prof. dr. sc. Željka Roje

Govoreći o načinima prevencije alergijskih bolesti, prof. Roje ističe kako danas znamo kada je vrijeme cvjetanja pojedinih biljaka pa u to vrijeme ljudi koji su alergični na određene biljke moraju biti pod nekom formom terapije.

‘Prvo i osnovno – treba izbjegavati kontakt s alergenom. Znači, što manje izlaziti u prirodu ukoliko se radi o takvim oblicima alergijskog rinitisa koji se javljaju isključivo sezonski. Osim toga, treba svako jutro slušati biometeorološku prognozu kako bi znali koncentraciju polena u zraku, odnosno kako bi znali je li opasno za alergičara izaći vani ili nije. Prije nego što iziđete vani, koristite sprejeve koji se mogu nasprejati u nos ili stavite kapi u oči. Oni djeluju kao filter i smanjuju kontakt alergena s nosnom sluznicom, odnosno sluznicom oka. Kad se vratite kući, zatvorite vrata i prozore, ali nemojte zaboraviti da se, ako ste prolazili kroz neko polje, mnoštvo alergena uhvatilo za vašu kosu, kožu, odjeću. Čim dođete kući morate se presvući, oprati odjeću i obuću, kosu i tijelo te svakako sluznicu nosa, kako biste uklonili te alergene. Isto tako, prije nego krenete na spavanje, još jednom dobro očistite nos kako bi vaša noć bila što bolja’, poručuje prof. Željka Roje.

No, što ako ste alergični na grinje, na kućnu prašinu, perje, životinjsku dlaku? Onda ste, kaže prof. Roje, ugroženi cijelu godinu i tu ovakve mjere ne mogu puno pomoći. A svakako se ne dajte uhvatiti u marketinšku zamku da postoje usisavači koji će uništiti sve grinje, jer je to praktički nemoguće.

‘Grinje su jedino osjetljive na ultraljubičaste zrake, a mi koji imamo puno sunca imamo tu privilegiju da našu posteljinu, pidžamu u kojoj smo spavali, naš madrac, kad god možemo stavimo na sunce. Dobro istresete posteljinu da bi količina grinja koja se u njoj nalazi bila što manja. To su općeniti savjeti, ali svakako vodite računa da se alergija ne može izliječiti, mogu se samo kontrolirati simptomi bolesti.’

U svrhu kontrole koriste se različiti lijekovi od kojih se neki uzimaju u usta, a neki se primjenjuju lokalno u nos.

‘Ti koji se uzimaju na usta, najčešće su antihistaminici i oni će odlično djelovati na simptome koji se odnose na svrbež, suzenje, kihanje. Intranazalni kortikosteroidi – sprejevi koji se primjenjuju lokalno primarno djeluju na začepljen nos. Ne bojte se takve terapije jer suvremeni intranazalni kortikosteroidi imaju užasno malu količinu kortikosteroida, a dovoljnu da drži bolest pod kontrolom. Količina tog primijenjenog lijeka koja se apsorbira u krvi je manja od 0,05 posto, što znači da je njihov potencijal za sustavne nuspojave, kojih se posebno roditelji boje za svoju djecu, izrazito mali. Apsolutno imaju visoki sigurnosni profil i nikakvog problema nema i za dugotrajniju uporabu. Za kraj još mogu poručiti – prevencija je na prvom mjestu, a svakako slušajte savjete liječnika i ne dajte se uloviti u nikakve marketinške trikove’, poručuje prof.dr.sc. Željka Roje.

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh