U Zagrebu predstavljen zbornik ‘Sinj i Hrvatsko proljeće’

Foto: Boris Scitar/Klub Sinjana Zagreb

U Zagrebu je danas, u atriju Klovićevih dvora, predstavljen zbornik radova ‘Sinj i Hrvatsko proljeće’, koje je izašao u izdanju Kluba Sinjana u Zagrebu te Matica hrvatska Ogranak Sinj i Institut za migracije i narodnosti iz Zagreba povodom 50. obljetnice Hrvatskog proljeća.

Zbornik daje cjelovit uvid u ulogu Sinjske krajine u Hrvatskom proljeću te obuhvaća istraživačke uvide, dokumente, osvrte i intervjue o reformskom pokretu Hrvatskog proljeća, a predstavili su ga doc.dr.sc. Marina Perić Kaselj, prof.dr.sc. Branko Dubravica te urednik izdanja dr.sc. Jakov Žižić.

Predstavljanju zbornika nazočio je i predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je istaknuo da sudionici Hrvatskog proljeća nisu pozivali na mržnju ni nacionalnu netrpeljivost. Između ostaloga kazao je i kako je njegov otac iz Sinja te da Sinj u njemu uvijek izaziva pozitivnu emociju.

‘To Hrvatsko proljeće 1971. je bilo s jedne strane sinjska aristokracija, u onom plemenitom smislu riječi, i djeca i sinovi uglavnom sinjskih i glavičkih težaka, djeca koja su se školovala kako njihovi preci nisu mogli, koji su završili gimnaziju i Sveučilište u Zagrebu i koji su krenuli punim plućima i punog srca u život’, istaknuo je u prigodnom obraćanju predsjednik Milanović.

Predsjednik Milanović kazao je kako je život hrvatskog naroda u bivšoj državi bio težak i kompliciran. Bivšu državu, Jugoslaviju, ocijenio je kao premosnicu do realizacije konačnog cilja – hrvatske neovisnosti.

‘Sedamdeset i prva godina je bila jedan hrvatski krik, pokušaj da se napravi više reda u toj državi. Svi protagonisti bili su uglavnom umjereni ljudi. Nitko od njih nije pozivao na mržnju, na nacionalnu netrpeljivost. To su ljudi koji su pokušavali bolje. Prije svega Miko Tripalo, ali i drugi. Neki među njima su platili groznu cijenu, kao Marko Veselica. Nezamislivu cijenu!. Čovjek je proveo više od desetljeća u zatvoru. Drugima se život promijenio, ali praktički svi su doživjeli Hrvatsku kao neovisnu, mladu, ali opet staru državu, na određeni način. Državu identiteta i ponosa, državu svijesti gdje pripada, koliko je malena i koliko je velika u isto vrijeme’, rekao je predsjednik Milanović.

Predsjednik je kazao i kako na članstvo Hrvatske u Europskoj uniji i NATO-u gleda kao na samo još jednu etapu na hrvatskom putu.

‘Nešto iz čega pošteno trebamo za sebe izvući najveću korist. Mi smo mali narod, odnosno mala država i mala nacija. U Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi i to je ljudstvo s kojim se da napraviti čuda u prostoru, koji je mali, rijetko naseljen, a ima sjajne resurse. Oni su ništa ako ih ne naseljavaju žilavi, pametni i ambiciozni ljudi. Te ambicije Sinjankama i Sinjanima nije nikada nedostajalo’, zaključio je predsjednik.

Na predstavljanju su, između ostalih, bili i savjetnica predsjednika RH za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, saborski zastupnik Marko Pavić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora te Miro Laco, izaslanik v.d. gradonačelnice Zagreba.