Miloš i Rimac protiv gradnje plinske elektrane ‘Peruća’

Povodom javne rasprave o izgradnji plinske elektrane ‘Peruća’, priopćenje su nam poslali Mirko Miloš, dipl. ing i dr. sc. Marko Rimac.

U priopćenju se, između ostalog, navodi da gradnjom plinske elektrane Peruća cetinskom kraju prijeti devastacija i ekocid. Projekt Vis Viva i gradnja kombi-kogeneracijske plinske elektrane na jezeru Peruća prijeti devastacijom okoliša i uništenjem prirodnih resursa cijelog cetinskog kraja, od Vrlike do Trilja i šire. U tijeku je javni uvid Studije utjecaja na okoliš te svi zainteresirani do 21. prosinca u prostorijama Grada Sinja i Općine Hrvace, kao i pismenim putem na adresu Upravnog odjela za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša Splitsko-dalmatinske županije mogu dati svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe.

Projekt se već neko vrijeme najavljuje kao potencijalna greenfield investicija vrijedna milijardu eura, a iz tvrtke MCC kazali su kako nakon procjene utjecaja na okoliš za sva četiri objekta (osim KKPE, planirana je i reverzibilna hidroelektrana, plinovod i dalekovod op.a.), lokacijsku dozvolu očekuju početkom 2017. godine.

Cetinski kraj, u kojemu je planiran ovaj projekt, zadnjih 25 godina je sustavno devastiran i deindustrijaliziran. Preostali su jedino čista voda, zrak i tlo, a izgradnjom najavljenih objekata i početkom njihova rada u vrlo kratkom roku ti resursi mogli bi biti nepovratno uništeni. Time se ovome kraju, kojem nije preostalo ništa drugo osim njegove izvornosti i ljepote, oduzima mogućnost održivog razvoja (u smjeru ekološke poljoprivrede i turizma) i osuđuje ga se na trajnu depopulaciju.

Ukupna snaga elektrane bila bi 500 MW, a prema dostupnim podacima samo za hlađenje vode za elektranu tolike snage bilo bi potrebno devet do 10 metara kubičnih vode iz jezera u samo jednoj sekundi kojima podiže temperaturu za čak 10 stupnjeva Celzijevih. Stručnjaci ocjenjuju kako bi se temperatura vode u jezeru Peruća mogla drastično povećati, što bi ugrozilo ekosustav rijeke Cetine, ali i cijelog cetinskog sliva.

Pri izgaranju najavljenih 500 milijuna metara kubnih zemnog plina, kroz dimnjak u atmosferu se u jednoj sekundi ispušta cca 800 do 1000 kilograma dimnih plinova i uz godišnji rad plinske elektrane od 8400 sati u atmosferu će biti ispušteno čak 30 milijuna tona dimnih plinova.

Iako i samo ovaj podatak već zvuči alarmantno, pri izgaranju zemnog plina bi kroz godinu dana u atmosferu bilo ispušteno 1,5 milijuna tona ugljičnog dioksida, ugljičnog monoksida, dušikovih spojeva, ali i sumpora, olova i teških metala. U krugu od gotovo 300 kilometara uništila bi se svaka mogućnost ekološke poljoprivrede, a pretpostavlja se kako bi zagađenjem tla i povećanjem kiselosti dosadašnji urod na poljoprivrednim površinama pao i do 40 posto.

Unatoč svim ovim podacima upitna je i sama ekonomska isplativost ovakvog projekta s obzirom da RH ovisi o uvozu plina.

Naime, nedavno je HEP poništio natječaj za izvođača radova na gradnji plinske kombi-kogeneracijske elektrane u Osijeku snage 500 MW, a iako se za projekt zalagao bivši ministar, struka je navela kako bi takav megalomanski projekt stvarao gubitke. Termoelektrane na plin, zbog njihove neisplativosti, već su se počele gasiti u zemljama Zapadne Europe, pa su prestale s radom ili izlaze iz proizvodnje istovjetne elektrane u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj, Češkoj i Slovačkoj.