Provedena preventivna akcija ‘STOP alkoholu u prometu’

Izvor: Udruga ‘Kultura u prometu’

Ovog se tjedna u organizaciji Udruge Kultura u prometu uz suradnju udruge Novi put, održavala preventivna akcija pod nazivom ‘STOP alkoholu u prometu’. U sklopu nastave, gdje je jedna od tema – Alkohol i droge u prometu, volonteri ovih dviju udruga su maturantima Tehničke i industrijske škole Ruđera Boškovića u Sinju, održali predavanje i prikazali prezentaciju namijenjenu mladim vozačima i onima koji će to tek postati.

Sve češće smo svjedoci crnih vikenda na našim prometnicama, odnosno, velikog broja prometnih nesreća u kojima nerijetko ima i poginulih osoba. Kako je alkohol, nažalost, vrlo čest suputnik vozača koji takve nesreće izazivaju.

Predavač iz udruge Novi put Trpimir Martinac nam je ustupio nekoliko podataka iz svoje prezentacije:

Alkohol utječe na središnji živčani sustav. Pri koncetraciji alkohola u krvi od 0,5 ‰ – 0,8 ‰ čovjek se osječa opušteno, ima subjektivan osjećaj povećane izdržljivosti i sposobnosti. Pri koncetraciji od 1,5 ‰ – 2,5 % čovjek se nalazi u jakoj euforiji, ne podnosi kritiku, ne srami se i spreman je za velike rizike. Pri teškom pijanstvu (koncetracija preko 2,5 ‰) osoba ima smetnje u pamćenju, hodu, orijentaciji, gubi moć rasuđivanja, a kadkada može doći i do nesvjestice.  Kronično konzumiranje alkohola izaziva ovisnost o alkoholu, pri kojem nastaju teške psihičke i fizičke posljedice.

Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje da profesionalni vozači, instruktori vožnje i mladi vozači ne smiju upravljati vozilom, ako u organizmu imaju alkohola ili opojnih droga.

Alkohol je jedan od vodečih uzročnika prometnih nesreća. Alkoholizirani vozač ima mnogo veću mogučnost sudjelovanja u prometnoj nesreći od trijeznog vozača. Ako vozač ima 0,5 ‰ – 0,8 ‰alk. u krvi, ima tri puta veću vjerojatnost sudjelovanja u prometnoj nesreći od trijezna vozača. Ako vozač ima 1,0 ‰ alk. u krvi, postoji sedam puta veća mogučnost od prometne nesreće. Ako vozač ima 1,2 ‰ alk. u krvi, tada je rizik barem 12 puta veći nego kod trijeznog vozača. Na 1000 nesreća u Hrvatskoj u kojoj nije bilo alkoholiziranih vozača ili drugih alkoholiziranih sudionika, u prosjeku ima 25 mrtvih i 289 teško ozlijeđenih osoba. U slučajevima prometnih nesreća u kojima je barem jedna osoba bila pod utjecajem alkohola, u prosjeku se bilježe 34 mrtve i 434 teško ozlijeđene osobe.

Dakle mladi vozači (ali i svi drugi), ako i kada sjedate za volan imate samo jedan izbor – BEZ ALKOHOLA.

Predsjednik Udruge KUP Ištvan-Miško Kerekeš nam je istaknuo: Zanimljivo predavanje, koje se na momente pretvaralo u okrugli stol, pokazalo je da naša mladost jako dobro poznaje ovu tematiku. Kroz razgovor sa učenicima shvatite da će na žalost mnogi od njih , bez obzira na opasnost , poštivanje moralnih normi i Zakon o sigurnosti prometa na cestama, jednostavno sjesti u automobil pod utjecajem alkohola ili kao vozači ili kao suvozači. Predugo su se pred ovim problemom zatvarale oči, misleći da se nesreće događaju nekom drugom. Zato su sve preventivne akcije koje provode MUP, razne udruge civilnog života i cijela zajednica važne i potrebite, jer ako spasimo jedan život, spasili smo cijeli svijet.