Spomendan svete Lucije

Danas je spomendan svete Lucije koja predstavlja veliku važnost u kršćanskoj vjeri tako što se povezuje s očima, vidom i ženskim ručnim radom.

Mnogo vjernika u bolestima očiju zaziva svetu Luciju ili njen zagovor za zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svjetlo (lux, lucis). Osim što je zaštitnica slijepih i slabovidnih, sveta Lucija također je zaštitnica i ratara, lađara, staklara, krojača i trgovaca.

O ranom životu svete Lucije ne zna se mnogo. Rođena je oko 283. godine u Sirakuzi, a njen život je isprepleten mnogim legendana te se danas ne može sa sigurnošću procijeniti što je od toga zaista istinito. Prema jednoj legendi, kada je saznala za bolest svoje majke odlučila je hodočastiti na grob svete Agate koja joj se ukazala u snu i nagovijestila njezino mučeništvo. Lucija je to prihvatila, prekinula je s dotadašnjim načinom života te je čak raskinula zaruke. Njezin zaručnik za takav pothvat nije imao razumijevanja te je prijavio vlastima kao kršćanku. Bila je ponižavana i mučena kako bi se odrekla svoje vjere, a kako je šest snažnih muškaraca i šest volova nisu uspjeli pomaknuti s mjesta i gurnuti među bludnice, pokušavali su joj nauditi vatrom i vrelom smolom. Nikakve muke je nisu pokolebale sve dok jedan od vojnika nije okončao njen ovozemaljski život ubodom u vrat. Nije ni čudno da je sveta Lucija zaštitnica slijepih i slabovidnih samom činjenicom da je, prema legendi, sama sebi izvadila oči i ponudila ih poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči, a Majka Božja zauzvrat ju je obdarila još ljepšim očima.

U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti svetu Luciju umjtnici vrlo često prikazuju kao nebesku iscjeljiteljicu očiju, s pladnjom i parom očiju na njemu, a u crkvi svetog Vlaha u Dubrovniku ima poseban oltar dok je kripta splitske katedrale posvećna upravo njoj.

Uz blagdan svete Lucije vežu se mnogi narodni običaji. Tako je jedan od običaja taj da se prati i zapisuje vrijeme kroz 12 dana od Lucije do Božića. Pučka predaja kaže da će sljedeće godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića. Drugi običaj uključuje sadnju pšenice upravo na dan svete Lucije, a iako sijanje pšenice danas nema ono izvorno značenje, u nama budi sjećanje na djetinjstvo, radost zbog nadolazećih blagdana te jača obiteljske vrijednosti i povezanost. U sijanju pšenice posebno uživaju djeca, a prema pučkom vjerovanju, što je pšenica gušća to će godina biti bolja, rodnija i bogatija.