Dicmo: Čiste se rimske ceste

Na području Općine Dicmo u tijeku je čišćenje rimskih cesta.

Poznato je kako dalmatinsko područje obiluje kulturnim dobrima iz različitih povijesnih razdoblja, posebno iz rimskog doba. Naime, u to vrijeme gradile su moderne cestovne prometnice, zbog čega su potaknuta brojna arheološka istraživanja na ovom području te su otkrivene rimske cestovne mreže čije je ishodište bilo u Saloni koja je, uz Dioklecijanovu palaču, jedan od antičkih dragulja ovoga prostora.

U punom su jeku veliki radovi na istraživanju i čišćenju tih cesta na području Općine Dicmo. Dvadestak radnika zaposlenih na javnim radovima svakodnevno, uz stručnu pomoć arhitekta Bože Kokana i općinskog komunalnog redara Joška Bilokapića, radi na ovim poslovima. Arhitekt Božo Kokan ističe kako je mrežu rimskih cesta na području Dicma izradio prije nekoliko godina, a istraživačke aktivnosti počele su krajem 2012. godine. Na samom području Dicma četiri su rimske ceste ili kolotraga, koju je projektirao agilni namjesnik (legatus Augusti pro praetore) rimske Dalmacije Publije Kornelije Dolabela.

‘Ova glavna komunikacija je uz državnu cestu D1, uz trasu nekadašnje rere. To je komunikacija koja je u rimsko doba bila na potezu Salona – Klis, Dugopolje – Dicmo – Aequum (Čitluk) – Servitium (sjedište zapovjedništva Prve panonske flote, pretpostavlja se na rijeci Savi, današnja Bosanska Gradiška). Ukupna dužina ove prometnice je 167 rimskih milja ili 242 kilometra, koju je projektirao namjesnik rimske Dalmacije Publije Kornelije Dolabela’, istaknuo je Kokan.

Kokan naglašava kako se na području Dicma nalazi 10 km ove prometnice.

‘Čistimo dio od Križica do Kukuzovca. Do sada smo očistili oko 2 kilometra ove trase i nastavljamo s čišćenjem središnjeg dijela prometnice u samom središtu Dicma, gdje planiramo urediti arheološki park. Ovo je iznimno zanimljiva lokacija jer se se u samo 50-ak metara nalaze tri komunikacije – sadašnja D1, nekadašnja trasa poznate rere i glavna rimska prometnica’, kazao je Božo Kokan, dodajući kako je ovo značajan projekt za samu Općinu Dicmo.

Svrha ovih aktivnosti je očistiti teren, nakon čega slijede arheološka istraživanja. Konzervatori imaju zadaću zaštititi ovo područje, što se može i mora iskoristiti kao kulturno dobro koje će biti značajan dio turističke ponude. Arhitekt Kokan dodaje kako će se ovaj dio u Dicmu predstaviti na izložbi ‘Rimske ceste u Dalmaciji’ u Zagrebu u mjesecu travnju, u organizaciji Ministarstva kulture.

Značajnu pomoć u ovim aktivnostima, uz državnu potporu koja se izdvaja za radnike na javnim radovima, daju Općina Dicmo, Županija Splitsko-dalmatinska, LAG Zagora te ostale ustanove i pojedinci.