Velika Subota: Vazmeno bdjenje

Velika subota je kršćanski blagdan, a slavi se dan prije Uskrsa. Na današnji dan nema liturgije, a najveće dječje radosti predstavlja kuhanje i bojanje jaja.
Zajedno s Velikim četvrtkom i Velikim petkom čini Vazmeno trodnevlje. To je dan tišine i molitve, a dopušteno je slaviti samo sakramente pomirenja i bolesničkog pomazanja, a pričest se može dijeliti samo kao popudbina. Na Veliku subotu u crkvi su se blagoslivljale i uskrsne svijeće, a negdje bi se kod zvonika ranim jutrom naložila velika vatra ili oganj koji bi se zapalio kresivom.
Za Veliku Subotu je karakteristično Vazmeno bdjenje koje se slavi noću te stoga nije prikladno da započne prije nego padne noć, a treba završiti prije svanuća nedjelje. Tada se vjernici okupljaju oko ognja kojeg svećenik blagoslovi. Tim se plamenom upali i uskrsna svijeća koja predstavlja samog Isusa Krista. Svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω. To označava Krista koji je i početak i svršetak.
Također je običaj da se u Vazmenoj noći u zajedništvo Crkve prime katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske inicijacije. Sakramenti kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistija i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdjenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća. Prikladno je da đakon ili svećenik pjeva hvalospjev uskrsnoj svijeći koja predstavlja Isusa Krista. U tom hvalospjevu, svećenik moli Gospodina da ova svijeća razgoni mrak te noći.