Obljetnica zaustavljanja kolone JNA na Križicama

U ovo vrije prije 29 godina mnogo značajnih događaja zbilo se na području srednje Dalmacije.

Na današnji dan 7. svibnja 1991. godine Split je slavio svoga zaštitnika sv. Dujma. Mnogi su građani toga svibanjskog dana pohodili grad podno Marjana kako bi slavili veliku svetkovinu, ali jedna od glavnih tema bio je događaj od prethodnog dana koji se zbio ispred zgrade Banovine, za vrijeme prosvjeda radnika i članovi sindikata Brodosplita, kojima su se pridružili i brojni Splićani. Tada je Dugopljac Ivica Balić, koji se nedugo kasnije dragovoljno uključio u obranu Hrvatske, riskirajući vlastiti život, sa zgrade Banovine skinuo jugoslavensku zastavu te podigao hrvatski stijeg.

U ozračju svih navedenih, 7. svibnja 1991. dogodio se još jedan veliki događaj, koji je svih ovih godina ostao nekako u sjeni bilježenja novije hrvatske povijesti. Naime, u isto vrijeme kada su Širokobriježani i stanovnici susjednih manjih mjesta  goloruki, kamionima i automobilima prepriječili put i zaustavili kolonu od 100-tinjak tenkova JNA u mjestu Polog, na putnom pravcu Mostar – Široki Brijeg. Njihovo odredište bila je Hrvatska, s ciljem njenog presijecanja na dva dijela.

Sličan događaj zbio se i na predjelu Križice, između Dicma i Dugopolja. Nakon saznanja da se iz pravca Splita prema Cetinskoj krajini kreće veća kolna vozila JNA s pripadnicima tadašnje vojske, Dicmanjani i Dugopoljci su krenuli prema Križicama kako bi spriječili njen daljnji prolazak. Tada su brojne tiskovine i televizija izvještavali o odlučnosti žitelja dicmanjskog kraja da spriječe daljnji prolazak kolone vozila JNA. Načelnik Općine Dicmo Ivan Maretić, koji je i sam bio sudionik ovog događaja, ističe koliko je bilo važno ono što su tada učinili, ne samo za područje Cetinske krajine.

‘Bilo je to prvo zaustavljanje kolona vozila JNA-a u Hrvatskoj. Nama su u ovome pomogli i naši susjedi Dugopoljci i drugi prolaznici. Odmah su nam se pridružili i dali podršku i predstavnici Sekretarijata za Narodnu obranu Sinja te druge osobe iz javnog i političkog života. Nakon podužih pregovora sa  zapovjednicima konvoja JNA svi su ispraćeni u prostor poligona Kukuzovac. Ispred te kolone bila su naša vozila, a u prvom automobilu, na naš zahtjev, bila je istaknuta hrvatska zastava’,  prisjeća se Maretić.

Načelnik Maretić najavio je kako će Općina Dicmo iduće godine na poseban način obilježiti 30. obljetnicu od ovog događaja.

‘Uz prigodno prisjećanje kroz razni program, planiramo postaviti spomen obilježje u znak sjećanja na ovaj važan datum iz novije hrvatske povijesti. Želim naglasiti kako su uglavnom svi Dicmanjani koji su sudjelovali u ovoj blokad ,bili  pripadnici našeg dragovoljačkog odreda, a potom su pristupili u redove 2. bojne 4. brigade ZNG-a, a poslije u postrojbe 126. brigade HV-a’ kazao je Ivan Maretić, dodajući kako je, prema mišljenju mnogih vojnih analitičarima, zaustavljanje tenkova u Hercegovini i kolone vozila JNA na Križicama bio prijelomni trenutak za Hrvatsku i zapadnu Hercegovinu na početku Domovinskog rata.

Dodajmo kako su svoj doprinos u ovoj blokadi dali i zaposlenici kamenoloma na Križicama, tvrtke PZC Split, koji su već ranije pripremili materijal za blokiranje državne ceste u slučaju potrebe i koji su svojim kamionima i bagerom izašli na prometnicu.