Domovinski pokret Sinj: Tražimo da uprava budućeg Parka prirode ‘Dinara’ bude u Sinju

Predsjednica Domovinskog pokreta Sinj Mirjana Babić uputila je priopćenje za javnost kojim se traži da u Sinju bude smještena buduća uprava Parka prirode Dinara te da se ukinu koncesije za eksploataciju ugljikovodika na području Dinare:

‘Poštovani sugrađani, dragi moji Sinjani i Cetinjani,

Hrvatska će uskoro dobiti dvanaesti park prirode. Biti će to Park prirode „Dinara“ na 62.944,48 hektara površine. Proglašenjem novog parka prirode na Dinari će se sačuvati brojne biljne i životinjske vrste koje su endemske. Velika je ovo prilika za razvoj turizma kompletnog područja koje je naslonjeno na Dinaru.

Dinara se sa 63 posto svoje površine prostire na području Splitsko dalmatinske, a sa 37 posto na području Šibensko kninske županije. Park prirode površinom zauzima dijelove ovih jedinica lokalne samouprave: Knin 27 posto, Sinj 32 posto, Trilj 16 posto, Vrlika 50 posto, Biskupija 5 posto, Civljane 90 posto, Hrvace 52 posto, Kijevo 72 posto te Otok 64 posto.

Jasno je kako je prostorni obuhvat budućeg parka prirode većinom u zoni Cetinskog kraja stoga je legitimno postaviti pitanje – zašto uprava budućeg paraka prirode ne bi bila smještena u Sinju?

Naš Cetinski kraj zaostaje u razvoju u odnosu na druga mjesta u našoj Hrvatskoj. Priroda i dragi Bog su nas nagradili te naš kraj ima velike mogućnosti u razvoju poljoprivrede i turizma ako ćemo kvalitetno upravljati procesima njihova razvoja.

Domovinski pokret Sinj od resornog ministarstva, Vlade i Splitsko dalmatinske županije traži da se Sinj razmotri kao buduće upravno sjedište parka prirode. Ne zaboravimo, naš kraj na prošlim parlamentarnim izborima dao je ne jednog, već dva saborska zastupnika, jednog iz HDZ-a drugog iz MOST-a, tražimo da aktualiziraju ovo pitanje u interesu Sinja i Cetinskog kraja.

Također, ukoliko se Dinara proglašava parkom prirode tražimo od resornog ministarstva da poništi koncesije za bušenje i eksploataciju ugljikovodika koje su ranije dodijeljene INA-i. Složite će te se kako zaštićena zona paraka prirode i eksploatacija ugljikovodika ne idu ruku pod ruku!

Predsjednica
Mirjana Babić’