Fra Jozo Župić: Kuletinove operete

Josip Kuletin poznat je po svojim koračnicama. Međutim, na glazbenom području okušao se i u komponiranju opereta. Prvi izazov prihvatio je od Varaždinskog gradskog kazališta. Ujesen, s nadnevkom 9. studenoga 1942. godine, Kuletin je završio operetu u tri čina ‘Sjene prošlosti’.

Mateja Miklošić u svome diplomskom radu pod nazivom ‘Prikaz početaka Varaždinskog kazališta u Varaždinskim vijestima’, piše 2017. godine, da početci kazališta kakvog danas poznajemo u Varaždinu bili su 1942. godine kada je utemeljeno Društvo hrvatskih kazališnih dobrovoljaca koje je do veljače 1945. godine uprizorilo čak osamnaest dramskih djela. Nadalje, dobrovoljnom društvu koje se trudilo obnoviti pozornicu i unutrašnjost kazališne zgrade, Ministarstvo kulture dodijelilo je prefiks u nazivu koji je tada glasio Povlašćeno kazalište Društva hrvatskih kazališnih dobrovoljaca u Varaždinu.’

Baš će to društvo uvježbavati operetu ´Sjene prošlosti´, jer o tome čitamo u novinama Hrvatsko jedinstvo od 28. siječnja 1943. godine:

‘Nova opereta na varaždinskoj pozornici. Družtvo hrv. kazalištnih dobrovoljaca vježba operetu “Sjene prošlosti”. Libreto je napisao Rudolf Kutnjak, a glasbu Josip Kuletin. Ova dva imena jamče nam za solidnost te operete, pa se već unaprijed veselimo, da vidimo to djelo naših domaćih autora tim više, jer su glavni nosioci uloga prvaci tog družtva. Opereta davat će se poslije Nove godine kao završna predstava proslave 70. godišnjice varaždinskog gradskog kazališta’.

Naime, 25. 9. 1873. godine svečano je otvorena zgrada HNK u Varaždinu, a građena je prema projektu čuvenog bečkog arhitekta Hermanna Helmera.

Spomenuto Društvo hrvatskih kazalištnih doborvoljaca tiskalo je i knjigu prigodom 70-te godišnjice Varaždinskog gradskog kazališta.

Opereta nije izvedena i bit će zanimljivo na simpoziju saznati zbog čega nije izvedena. Kada sam pisao Kuletinov životopis obratio sam se i na HNK u Varaždinu. Branka Artić-Varjačić, djelatnica u arhivu HNK u Varaždinu odgovorila mi je:

‘Nažalost ne mogu Vam pomoći u vezi Vašeg upita. Nemamo nikakvih podataka iz tog razdoblja, a također nemamo ni libreto te operete.’

Ipak smo je pronašli u Karlovcu, u Zavičajnom odjelu Gradske knjižnice’Ivan Goran Kovači’. Zasluge za to pripadaju gosp. Ivici Sečenu.

Operetu ´Knarinac je krivac´ pronašli smo kod Kuletinove unuke Gordane Štahan, a libreto operete u Zorin domu u Karlovcu. Opereta je izvedena u Karlovcu 2. travnja 1945. godine. Nedugo zatim Kuletin je nestao s pozornice. Netko ga nije volio. Nekome je smetao. Netko ga je mrzio kao i slobodnu Hrvatsku za koju je kucalo Kuletinovo srce. Netko je želio da se nad Kuletina i nad Hrvatsku spuste sjene prošlosti. Ali se prevario. Danas je Hrvatska europska i slobodna. Duboko vjerujem da će se na repertoaru kazališnih kuća u Hrvatskoj naći i Kuletinove operete Sjene prošlosti i Kanarinac je krivac.

I da ne duljim, na simpoziju o Josipu Kuletinu 17. 6. 2021. u samostanu Čudotvorne Gospe Sinjske, Bosiljka Perić Kempf odabrala je naslov za svoje predavanje: ‘Operete Josipa Kuletina u kontekstu hrvatskog operetnog stvaralaštva između dva svjetska rata’.

U jednom dopisu mi piše: ‘Vjerujem da ću imati dovoljno vremena do lipnja mjeseca, kako bih obradila sve relevantne činjenice vezane uz operetnu produkciju našeg skladatelja.’

Bosiljka je glazbena kritičarka i kolumnistica. Objavila je knjige: Zvjezdana Bašić (monografija, 2004), Lice i naličje (Adamić, 2005), Susreti i razgovori (Jesenski & Turk 2009), Monografija Rudolf Klepač/Rudolf Klepač Monographie (Jesenski & Turk). Odabrala i priredila izdanje Zvonimir Berković – O glazbi (Mala zvona, 2014).