Fra Jozo Župić: Kuletinova posebnost

Za vrijeme moga istraživanja o životu Josipa Kuletina, posebno sam se radovao kad sam u Njemačkoj naručio i dobio knjižicu u kojoj je tiskana Kuletinova koračnica Spalato-Marsch (Kroz Splitske kale). Nju sam pokazao prof. Ivanu Gliboti Crnom, dirigentu-kapelniku Hrvatskog puhačkog orkestra Gradske glazbe Imotski i ravnatelju Glazbene škole Dr. fra Ivan Glibotić u Imotskom. Tada mi je rekao, a to isto je i napisao za životopis Josipa Kuletina:

Priznajem da o Josipu Kuletinu nisam znao ništa iako je moj profesionalni put duboko prožet glazbenim oblicima kojima se Kuletin znalački približio u stvaralačkom radu….

Bio sam iznenađen i oduševljen da je popularna koračnica “Kroz splitske kale”, koju rado izvodim od prvih mojih glazbarskih dana, zavrijedila svoje bečko izdanje još 1955. godine, pod imenom Spalato Marsch.”

Poslije te koračnice pronašao sam operetu ´Sjene prošlosti´ u Gradskoj knjižnici “Ivan Goran Kovačić” u Karlovcu, zatim koračnice Veseli mornari, Dalmatinski biseri, te Simfonija (Expozicia) u H-molu od Fr. Schuberta kod Kuletinove unuke Gordane Štahan u Karlovcu. Zamoljen je prof. art. Hari Zlodre, da nešto kaže o tim notama.

On mi je za Kuletinov životopis napisao: “Listajući partiture, klavirske izvatke i orkestralne dionice hrvatskog skladatelja Josipa Kuletina, sa radošću sam otkrio jedan skriveni svijet čistoće i iskrenosti glazbenog stvaralaštva, gotovo dječačke zaigranosti i nevinosti.

Svijet koji ne poseže za dokazivanjem akademskog, suhoparnog znanja, automatike i vještine koja je sama sebi svrha; vještina koje su godinama kad je Kuletin stvarao, itekako opterećivale skladatelje njegove generacije.

Svoje znanje usmjerio je prema vlastitom izričaju dopuštajući povremeno utjecaje hrvatske glazbene baštine, posebice folklorne (Dalmacija, Zagorje); skladatelja Tijardovića, Odaka, kao i austrijske obitelji Strauss.

Kao kapelnik profilirao je svoje orkestralno umijeće najviše u skladbama za velike puhačke orkestre u kojima je majstorski vodeći dionice dozvoljavao da skladba zazvuči u svom punom sjaju “Veseli mornari”, “Splitski marš – Kroz splitske kale”, izvrsnim tretmanom udaraljki i prozračno iskorištenim drvenim puhačima.

U tom smislu, zanimljiv je njegov aranžman Schubertove “Nedovršene simfonije”, za veliki puhački orkestar u kojem sam otkrio Kuletinovo izvrsno poznavanje posebnosti svakog pojedinog instrumenta (raspone, artikulaciju, dinamiku) kao i kontrolu cjelokupnog orkestralnog zvuka.

Utjecaj obitelji Strauss vidljiv je u Kuletinovoj opereti “Sjene prošlosti” prvenstveno kroz skladane forme valcera, galopa, polke i marša; melodika mu je jasna, dijatonski jednostavna u tercnim i sekstnim pomacima dozvoljavajući tekstu puno razumijevanje, koketirajući između dalmatinskog melosa, koji je negdje duboko nosio u sebi, i austrijskog folklora kojim je u godinama između dva svjetska rata bio zapljusnut sjever Hrvatske.

Harmonija Kuletinova je čista, statična, ne-razvojna, sa sigurnim tonalitetnim centrima od kojih se ne udaljuje previše, izbjegavajući tako rizik “odlaska u nepoznato”; upravo u tomu je njegova posebnost. Kuletin je skladatelj “dura”, skladatelj svjetla, skladatelj optimizma i radosti…zaigran u svojoj blistavosti!”

Počašćeni smo što će na simpoziju svoje predavanje imati i prof. art. Hari Zlodre, dirigent, Umjetnička akademija sveučilišta u Splitu.