Fra Jozo Župić: Imamo li zbornik o Josipu Kuletinu?

Brzo je prošla godina dana da smo u Sinju imali Znanstveni skup o Josipu Kuletinu. Bilo je to 17. lipnja 2021. godine. Skup je održan u velikoj dvorani Gospe Sinjske, u franjevačkom samostanu u Sinju, na temelju sakupljenog notnog blaga sačuvanog od Josipa Kuletina i tiskanog u knjizi pod naslovom ´Josip Kuletin Sinjski alkari i druge skladbe´.

To prigodom obznanjeno je da će se nakon toga objaviti i Zbornik radova o Josipu Kuletinu. Često me ljudi pitaju, bilo usmeno, bilo pismeno, je li na pomolu Zbornik? Odgovaram svima da je u pripremi, i ako sve bude u redu mogli bismo ga imati u mjesecu kolovozu i predstaviti ga poštovateljima Josipa Kuletina. Za čitatelje portala FERATA donosim samo neke natuknice s toga skupa, ne navodeći imena onih koja će te bolje upoznati kroz čitanje budućega Zbornika koji je, kako rekosmo u pripremi. Osim predavanja u Zborniku će biti i iznenađenja.

Iz predavanja saznajemo da je Josip Kuletin, rođeni Sinjanin, dugo godina bio nepoznat Sinjanima i Cetinjanima. Ne svojom krivnjom, nego ´zaslugom onih´ koji su ga zabranili spominjati.
Okolnosti i događanja lišeni nijansi koje ponekad čine razliku između života i smrti uvelike su odredili Kuletinov put kao glazbenika po vokaciji a vojnika tek po sili vremena. Svi ti detalji drastično su obilježili Kuletinov život i poglavito njegov sami kraj, dokidajući mogućnost da se u nekoj drukčijoj zbilji on sam potvrdi u svom izvornom poslanju kao primarno glazbenik, a ne vojnik.

Upravo Kuletinove koračnice, koje su na repertoaru mnogih domaćih puhačkih orkestara a poglavito Gradske glazbe Sinj, bile su nukleus od kojega se krenulo u ovo zajedničko nastojanje da se u kolektivnoj svijesti zadrži sjećanje na skladatelja i njegovu osobu.

Kvalitetom obrade i razinom umijeća orkestracije u ovim skladbama Kuletin je dosegao visoku razinu što svjedoči i njihova velika popularnost, premda su se nakon skladateljeve smrti najčešće izvodile anonimno, bez njegova imena. Izbor dalmatinskih napjeva sigurno je uvjetovan skladateljevim podrijetlom, ali je možda u tim turbulentnim vremenima poslužio i kao način da se izbjegnu politička značenja i da se uteče u sigurnost ljubavne i općeprihvaćene domoljubne pučke lirike.

Kuletinove glazbene obrade vrijedna su ostvarenja, one i danas imaju svoju funkciju u društvu, a doprinose bogatstvu domaćeg repertoara za duhačke i simfonijske orkestre.
Josip Kuletin bio je profesionalno izučeni vojni glazbenik, jedan od najboljih u to vrijeme u Hrvatskoj, poznat kao autor mnogih koračnica za vojne i gradske orkestre, no operete otkrivaju jedno drugo lice njegove kreativnosti.
Nažalost, Kuletinova prerana i tragična smrt prekinula je razvoj njegove višestruke darovitosti.Svoje inspiracije za većinu svojih skladbi Kuletin je crpio iz bogate, prije svega hrvatske narodne baštine.

Kod Kuletina je jednostavnost i vedrina zaštitni znak, bez obzira, pisao on skladbe za određenu namjenu i funkciju, ili ih pisao bez određenog cilja iz inspiracije koja ne pita što i kako i za koga.
Limene glazbe, puhački amaterski orkestri, narodne glazbe kako ih se običavalo nazivati, bila su mjesta okupljanja za glazbu zainteresiranih građana, a upravo s takvima je radio kapelnik Josip Kuletin. Takvo umjetničko djelovanje bitno je doprinosilo ukupnom kulturnom razvoju pojedinih sredina, a ono se nastavlja i danas. Činjenica da su na repertoaru takvih orkestara trajno Kuletinove partiture najbolja su potvrda njihove skladateljske vrijednosti.

Ovo oživljavanje njegova imena i djela iz crnila zaborava na svjetlo danje, samo je mali pomak u osudi zločina učinjenog nad Hrvatima poslije dolaska “osloboditelja” na vlast u gradu Karlovcu i Hrvatskoj.
Od sv. Stjepana, prvomučenika, do danas veliko mnoštvo kršćana “iz svakoga naroda, puka i jezika” svojom krvlju i mučeničkom smrću posvjedočili su svoju vjernost Bogu. Sile zla mrze vjernike (“in odium fidei”), progone ih i ubijaju. Tako je bilo i u povijesti hrvatskoga naroda. Posebno je bilo strašno u doba komunizma, koji je pobio i strpao u tamnice više klerika i vjernika nego bilo koja diktatura u povijesti hrvatskoga naroda. Među tim žrtvama je i Josip Kuletin, glazbenik, skladatelj, rodoljub i mučenik.

Ne zaboravimo, da je Josip Kuletin, baš u mjesecu lipnju, 6. lipnja 1945. godine dobio hitan poziv da se javi radi popunjavanja nekih formulara. Nikad se nije vratio kući. OZNA je učinila svoje, a on je tek 1953. godine “u ime naroda!” na kotarskom sudu u Karlovcu po predsjedniku suda Špoljarić Eugenu proglašen mrtvim. Kao dan smrti ustanovljuje se 31. prosinca 1945. godine