Na Brnaškoj Glavici obnavljaju se i čiste zapuštena gumna, zarasli putevi…

Bila lijepa ili manje lijepa vremena, sunčano ili oblačno vrijeme, pogledi na Sinj s bilo kojeg mjesta čine se iznimnim. Ipak, neka mjesta imaju tu privilegiju da grad podno Kamička mogu gledati kao na dlanu i diviti se njegovoj ljepoti na poseban način. Jedno od takvih mjesta je Brnaška Glavica.

Kako bi sve to što im je Bogom dano bilo još ugodnije i ljepše, dio mještana Brnaške Glavice, uglavnom Jagnjići, počeli su  uređivati i obnavljati svoje mjesto.

Prvo je na red došlo guvno, prostor kojega ima manje-više svako selo u Cetinskoj krajini, prostor koji je nekada bio centar sela, mjesto svih događanja. Popločana guvna pričala su svoju povijest, na njima se vršil žito, okupljalo se mlado i staro, na tom mjestu, kada bi se mlada dovela u selo, igralo se  svatovsko kolo i provjeravalo je li ‘nevista šepava’. Međutim, polako je sve to otišlo u zaborav, došao je novi način života, pa tako i na selu, a guvna su se s vremenom sve više zaboravljala i zapuštavala. No, kako bi im prije svega bilo čistijije i urednije ispred kuća, Jagnjići i ostali s Brnaške glavice krenuli su u akciju.

‘Počeli smo prije desetak dana. Najprije čistimo guvno, jer se puno toga naslagalo. Uređujemo zidove koji ga omeđuju, jer želimo vratiti koliko-toliko izgled ovom dijelu sela, kako je to nekada bilo. Ispod guvna uređujemo i prostor kojeg ćemo urediti za dječju igru. Jednostavno želimo učiniti ovaj naš kraj u kojem živimo ljepšim, urednijim životom, ali i podsjetiti se na mjesta koja su nekada našim starima značila sve’, kaže Bože Jagnić Bebi.

No, ne uređuje se samo gumno i prostor oko njega, već i putevi.

‘Nekada su svi stari putevi koji su vodili do njiva i oko sela bili čisti, prohodni, ali to nije više tako. Većina ih je zarasla, jer se manje koriste, manje se kopa i ore. Želja nam je sve to očistiti kako bi i to bilo urednije, jer ako se ne radi puno, neka se može prošetati po ovom lijepoim kraju. Ko može ovo dat? Mi imamo predivan pogled na Sinj i veći dio zapadnog dijela cetinskog kraja, kao nitko’, kazuje nam Bebi.

U akciju su se uključili ne samo Jagnjići, nego i ostali mještani Brnaške Glavice.

‘Priskočili su u rađi i drugi koji ovdje žive. Svima je, vjerujem, interes da se uredi ovaj kraj. Dali su mnogi određen financijski iznos kako bi nam bager očistio ono što se rukama ne može i idemo dalje. Podsjetio nas je i gradonačelnik Bulj i njegov zamjenik Bobeta koji su nam obećali pomoći kada su vidjeli što radimo. Nije ovo samo vikendom, radimo kako tko može, kada se dođe s posla. Želimo posebno urediti guvno i oko njega, pa doći u priliku obnoviti običaje vršidbe s konjima i sve ono što se događalo na guvnu’.

Bebi nam je i otkrio kako ga nešto u svemu ovome posebno veseli.

‘Tu su stariji i rade, ali lijepo je vidjeti kako sve više djece dolazi na ove akcije, jer polako shvaćaju kako se ovo najviše radi za njih, da im bude čisto i uredno, ali isto tako da nauče što su guvno, zidovi, vrtli i ostalo’, dodaje Bebi Jagnjić.

Inicijativu mještana podržala je i udruga Naše Brnaze.