Blagdan sv. Josipa Radnika

U katoličkom kalendaru danas se spominjemo svetog Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije i zaštitnika hrvatskog naroda. Njegov spomendan slavi se 19. ožujka, a danas ga s radošću slavimo kao zaštitnika rada i radnika.

Papa Pio XII. uveo je u crkvenu godinu blagdan svetog Josipa Radnika 1955. godine i odredio da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na Praznik rada.

Papa Lav XIII. izdao je svoju encikliku ‘RERUM NOVARUM – O NOVIM STVARIMA’ gdje je progovorio o važnosti i potrebi za poboljšanjem položaja radnika. Radnike i sve ljude skromnih životnih prilika uputio je na sv. Josipa kao uzor radnika.

Josipovo tesarsko zanimanje spominje se samo u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret. Bio je siromašan tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom.  Svojom jednostavnošću blizak je svim radnicima, osobito očevima koji osjećaju težinu života i svakodnevnog zarađivanja i skrbi za obitelj.

Zaštitnik je radnika, tesara, blagajnika, inženjera, graditelja, slastičara itd. U hrvatskim krajevima štovanje svetog Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske.

U Hrvatskoj su Svetom Josipu Radniku posvećene mnoge crkve: u Slavonskom Brodu, Osijeku, Belišću, Borovu, Novom Virju, a u Karlovcu, u podnožju Starog grada Dubovca nalazi se i Nacionalno svetište svetog Josipa.