jole CVJECARNICA EMA  MIJETON hrv COMMODO OMNIA

Trilj: 250. obljetnica knjige Put po Dalmaciji

Autor/ica
Objavljeno: 8 prosinca, 2024
A

U sklopu programa ‘Advent u Trilju’ te ozračju paljenja druge adventske svijeće u Kino dvorani u Trilju održana je zanimljiva manifestacija pod nazivom ‘Susret s Fortissom na Cetini’.

Povod ovog druženja je 250. obljetnica knjige Viaggio in Dalmazia i 40. obljetnica njenog prijevoda na hrvatski jezik pod nazivom Put po Dalmaciji. Uz zanimljive i kompetentne penaliste skup je otvorila Nada Lapić, predsjednica DU Most iz Trilja dok su moderatori bili mr. Snježana Kordun, iz Poljičke Republike i mr. Marinko Brkić, humski Hrvat iz Dinarida, aktualni direktor Turističke zajednice Trilj.

Vrlo zanimljivu priču započela je Snježana, gospođa iz Poljičke Republike navodeći razloge ovog humskog shoda uz informacije iz  knjiga koje su ishodište našeg identiteta. Nadalje se na temu nastavio ‘bosanski ilirac’ Anto Zirdum iz Viteza, dugogodišnji član HKD Napredak, književnik, povjesničar i kulturolog s nizom zanimljivih segmenata koje je iznosio u svojim knjigama te sažeo u novom književnom djelu Ljubav i osveta u doba Hasanaginice, za koju je predgovor napisao mr. Marinko Brkić.

Zirdum je upravo kroz ovo djelo sažeo i bit identiteta u Dinaridima, a kojeg po njemu još od ilirskog vremena zovemo Dalmacija. Upravo je na bazi istraživanja i spoznaja, pa i objektivne prosudbe prvi progovorio Alberto Fortis o ovom našem identitetu, naizgled sirovom i tvrdoglavom, ali dobroćudnom i gostoljubivom. kako ga je opisivao u svom djelu.

U nastavku je i dr. Drago Martinović, inače komunikolog sa zavidnim kompetencijama iz tumačenja imidža i odnosa s javnošću, govorio o kreiranju imidža kao bitnog faktora za promociju kulture i turizma i njihova međuodnosa na turističkom tržištu.

Uz ispriku što zbog zdravstvenih razloga nije mogao nazočiti, pročitana je poruka prof. dr. Josipa Šamanovića, koji je cijeli radni vijek proveo u istraživanju praktičnom i ekonomskom značenju turizma kao multiplikativne društvene i gospodarske djelatnosti s praktičnog i akademskog stajališta.

Nakon par citata iz knjiga koje je nadahnuto pročitala Nada Lapić, domaćica i kulturna perjanica Trilja,  svoj akademski pristup obrazlagao je prof. dr. Želimir Dulčić, iznoseći niz primjera iz menadžmenta koji je i predavao na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Iako umirovljenik, prof.dr. Dulčić je vrlo aktivan i preko udruge FAROS, koji je osnovala grupa entuzijasta za revitalizaciju održivog turizma na otoku Hvaru.

Stručni dio skupa zaključio je mr. Marinko Brkić, ističući potrebu klasterskog oblika suradnje u destinacijskom menadžmentu, a posebno održivom turizmu. Naglasio je i potrebu akademskog  pa i znanstvenog repozicioniranja održivog turizma koji bi uz ekologiju, društvo i ekonomiju trebao sadržavati i duhovnu dimenziju jer je bit svake komunikacije zajedništvo kako na reciptivnom tako i na emotivnom tržištu  turista koji dolaze u potrazi za tim aspektima.

Skup je pomno pratila princeza iz roda domicilnih vladara Nelipića, koja je  udajom za Hrvoja Hrvatinića postala dalmatinskom Hercegušom, na koncu i bosansko humskom kraljicom, jer se kao udovica udala za kralja Ostoju iz roda Kotromanića. Navedeni lik je upriličila Dijana Kundid, članica DU Most.

U glazbenom dijelu programa nastupili su cetinski reraši i guslari a sve nazočne oduševio je mali Luka sa zanimljivom guslarskom izvedbom.

Za sam kraj druženja upriličen je domjenak  sa gastro ugođaj za koji se pobrinula Petra Vuco iz Turističke zajednice  Trilj koja je počastila nazočne s MARINIM USTIPCIMA I SINSKIM FRITULAMA, poljičkim soparnikom,  čvarcima iz Hrvaca, te je sve  zaliveno sa  vinom iz vinogorja  Krolo..

Skup je završen tradicionalnim gašenjem svijeće s utopljenom korom domaćeg kruha u crno vino i porukom: kako se ova svijeća ugasila tako se svako zlo i opačina ugasila. A uz Božji blagoslov i pomoć ponovo se sastali uz bistru Cetinu i čisto dinarsko gorje u suživotu flore i faune i njegova veličanstva Domaćeg čovika i gosta.

Svjedočili i priopćili Petra, Snježana i Marinko.

ferata@ferata.hr
0997370409