Ero s onoga svijeta – 90 godina najomiljenije opere

Izvor: TZ grada Vrlike

Godina 2025. donosi dva važna jubileja hrvatske kulture: 90 godina od praizvedbe opere Ero s onoga svijeta i 130 godina od rođenja njezina skladatelja Jakova Gotovca. Ovo antologijsko djelo, praizvedeno 2. studenog 1935. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, postalo je najizvođenija hrvatska opera svih vremena, cijenjena zbog svojeg duha, glazbenog bogatstva i univerzalne privlačnosti.

Libreto za operu napisao je istaknuti hrvatski književnik Milan Begović, rodom iz Vrlike – grada koji se smatra kolijevkom Ere. Upravo u Vrličkom kraju, s njegovim običajima, govorom i narodnim duhom, nalazi se izvor nadahnuća za priču o lukavom seljaku Mići koji se, predstavljajući kao ‘Ero s onoga svijeta’, koristi prevarom kako bi osvojio djevojku Đulu i njezino bogatstvo. I glazba Jakova Gotovca, rođenog 1895. u Splitu, duboko je prožeta folklorom dalmatinskog zaleđa, Hercegovine i dinarskog podneblja.

Gotovac je, kao uvjereni zagovornik glazbenog nacionalnog izraza, u Eru pretočio autentične narodne napjeve, ritmove i melodije u sklad koji spaja humor, toplinu i duhovitost. Tako je stvorio djelo koje nije samo operna komedija već i kulturni portret jednog vremena i prostora. Upravo zato, Ero s onoga svijeta nije ostao tek lokalni fenomen – preveden je na više jezika, izveden na svjetskim pozornicama u više od 80 gradova, od Beča, Praga i Rima, do Moskve, New Yorka i Tokija.

Danas, 90 godina od praizvedbe i 130 godina od rođenja Jakova Gotovca, prisjećamo se ne samo stvaranja velikog glazbenog djela, već i trajne snage hrvatske glazbene i književne baštine. Ero s onoga svijeta ostaje simbol zajedničkog stvaranja – operne umjetnosti utemeljene na narodnoj duhovitosti i životnosti, začete u Vrlici, pretočene perom Milana Begovića i glazbom Jakova Gotovca.

Ova izvedba u Vrlici 2025. održavaju se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, Hrvatske turističke zajednice, Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Vrlike, čime ovaj projekt postaje i snažna poveznica kulturne baštine, turizma i identiteta Dalmatinske zagore.