HSLS Sinj: ‘Razvoj a ne paranoja!’

Predsjednik sinjskog HSLS-a Tomislav Klarić-Kukuz poslao je priopćenje za javnost u kojem se očituje o projektu izgradnje solarne elektrane u Gali – Obrovcu Sinjskom, odnosno o, kako kaže, paranoji koja je zavladala po tom pitanju, te selektivnom aktivizmu gradonačelnika Mira Bulja. Priopćenje prenosimo u cijelosti:

‘Poštovane Sinjanke i Sinjani,

nemojte nasjesti na umjetno kreiranu paranoju! U vremenu kada cijela Europa traži rješenja za energetsku sigurnost i održivi razvoj, te ubrzano ulaže u čistu i obnovljivu energiju, Sinj i Cetinska krajina ne smiju ostati taoci političkih progona i osobnih interesa Bulja i Mosta.

Projekt izgradnje solarne elektrane u Gali – Obrovcu Sinjskom prilika je da naš kraj napravi korak prema zelenijoj i energetski neovisnijoj budućnosti. Selektivni Buljev aktivizam koji se primjenjuje samo na one koji nisu u njegovoj sferi osobnih interesa vuče nas na ovisnost o fosilnim gorivima i prema nuklearnoj energiji. Također nas vuče u mračna vremena prošlosti u kojem su poduzetnici bili neprijatelji režima. Nama danas za bolju budućnost ne treba ‘komesar’ nego gradonačelnik koji može uskladiti interese grada i kapitala.

Podrazumijeva se da sve što čovjek radi ima utjecaja na okoliš pa tako i ovaj planirani zahvat. Ali koristi i dobiti koje imamo u ovom projektu uvelike nadmašuju određenu štetu. Nadalje, kada pričamo o ugrozi podzemnih voda ona nije realna prema predočenoj metodologiji rada solarne elektrane. Ono što moramo je inzistirati na mehanizmu kontrole rada od strane grada u budućnosti te inzistirati na korištenju biorazgradivih ulja u radu elektrane.

Time će se opasnosti od havarije koja može prouzročiti ozbiljnije posljedice eliminirati. Područje koje se planira koristiti ovim zahvatom nije visoko vrijedno ni poljoprivredno pa je stoga itekako pogodno za ovaj oblik strateške djelatnosti.

Kada pričamo o ugrozi stočarstva, puno više štete je za njega napravila neprihvatljiva ekspanzija vuka čije brojke danas desetorostruko nadmašuju one koje su zacrtane za njegovo biološko održavanje. Možda bi upravo oni koji se brinu o zaštiti prirode trebali o tome izvijestiti javnost a ne kontinuirano inzistirati na namjernom umanjivanju tih brojki. Također, puno bi više štete za migracije životinja napravila bodljikava žica koju je Bulj zagovarao u borbi protiv migranata nego zaštitna ograda oko solarne elektrane.

Nadalje, smatramo da se gradska vlast treba usmjeriti na to da nakon razdoblja koncesije i ekonomskog ciklusa iskorištavanja ovog platoa gradu Sinju ostane na korištenje infrastruktura u obliku pristupnih puteva, kablova, trafostanica, nosača i ostaloga te da solarne ploče koje završe svoj vijek budu u potpunosti zbrinute od strane investitora.

Na taj način otvoriti ćemo nove perspektive za grad Sinj i njegov daljnji ciklus razvoja, a da ne kažemo da ćemo usvojiti vrijedna znanja koja danas naprosto nemamo. Novac koji će se dobiti od koncesije treba najvećim dijelom ići u razvoj one lokalne zajednice na čijem je području solarna elektrana.

Neodgovorno je u 21. stoljeću dizati glas protiv projekata koji donose radna mjesta, prihod lokalnoj samoupravi i smanjenje ovisnosti o uvozu energije — posebno ako se time našim mladima uskraćuje perspektiva i ostanak u vlastitom kraju.

Razvoj i zaštita okoliša ne isključuju jedno drugo — naprotiv, samo zajedno mogu jamčiti budućnost Sinja i cijele Cetinske krajine. Oni koji to ne razumiju, svjesno biraju stagnaciju pod plaštem lažne brige, sa skrivenim interesima i figom u džepu.

S poštovanjem,
Tomislav Klarić-Kukuz, mag.oec, MBA
Predsjednik Ogranka HSLS Sinj