Skrivena Dalmacija – HUB turističkih promjena: Kreatori doživljaja pričama grade novi turizam izvan granica ‘mora i sunca’

Tekst: Renata Tešija / Foto: Igor Pjevac

Treći Susret kreatora turističkih doživljaja, održan 27. studenog 2025. u Centru za posjetitelje ‘Skrivena Dalmacija’ u Dugopolju, započeo je pozdravnim govorom Anite Aranze ispred organizatora Upravnog odjela za turizam, promet i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, uz moderiranje Andree Viđak. Susret je potvrdio da turistička ponuda srednje Dalmacije doživljava transformaciju. Fokus se s masovnog turizma pomiče na autentične, adrenalinske i mikro-gastro doživljaje koji goste uvode duboko u priču i krajolik regije.

Manifestacija je uspješno povezala preko 30 ključnih aktera koji su u neformalnom druženju, koje je uslijedilo nakon uvodne ture Centra i niza prezentacija, razmijenili ideje za buduće suradnje.

Moć priče, baštine i povratka emotivnim korijenima

U svijetu turizma, gosti sve više traže priču iza destinacije, a upravo je baština postala središnja točka novih turističkih proizvoda. Katarina Baričić iz Omiša, koja je predstavila svoj rad zajedno s mr. sc. Snježanom Kordun (Udruga Savez za Poljica), istaknula je moć storytellinga kroz koncepte poput gusarske priče u Omišu i ture o caru Dioklecijanu. Njihova suradnja širi se na projekt ‘Upoznaj Poljičku baštinu’, gdje se lokalna povijest, tradicija i gastronomija Poljica oživljavaju kroz radionice. Specijalizirane agencije poput Lade Štefek (Pomalo) naglasile su važnost intimnog gradskog storytellinga i povezivanja gostiju s emotivnim nasljeđem.

Priče o povijesnim ličnostima i nasljeđu posebno su istaknute. Jelena Hrgović Tomaš i Iris Marinović iz Muzeja Ivana Meštrovića dale su uvid u to kako se umjetnost i obiteljska priča, poput one Olge Meštrović, pretvaraju u turistički doživljaj, naglašavajući emocionalnu povezanost. Slično, Ksenija Gašpar predstavila je osebujnu priču ‘Biti Salonitanka’, približavajući antički lokalitet kroz emocionalnu i žensku perspektivu.

U fokusu su i projekti povezivanja dijaspore s domovinom, a Ante Ćaleta iz Hrvatske matice iseljenika aktivno podupire inicijative koje gostima nude istraživanje vlastitih obiteljskih stabala i povratak korijenima. Jedinstveni baštinski doživljaj nudi Sandra Vrandečić sa Šolte, poznata kao ‘Šoltanka’, koja kroz kostimirani doživljaj ‘Jedan dan života na otoku’ vraća goste stotinu godina unatrag. Slično, i Teo Tomić na Šolti nudi vlastite storytelling ture, pridonoseći bogatoj otočnoj ponudi autentičnih priča. Važan segment obogaćen je intimnim i personaliziranim doživljajima, poput projekta Davorke Deur iz Omiša, koja planira oblikovati intimne, vođene doživljaje u svojoj obiteljskoj kući, čuvajući tako priču o građanskom životu Omiša.

Skrivena snaga Dalmacije: Spoj adrenalina, prirode, radionica i autentičnih okusa

Turistički potencijal zaleđa bio je jedna od glavnih tema. Aeroklub Sinj (Nikolina Radošević) predstavio je svoj razvojni program zračnih doživljaja, pri čemu su panoramski letovi i padobranski skokovi pozicionirani kao vrhunski adrenalinski proizvodi.

Ruralnu autentičnost predstavili su Joško Režić (Doci d.o.o. Agroturizam Išo) iz Vrlike, čija obitelj gostima nudi kuću za odmor, ribolov, uzgoj konja te proizvodnju domaćih likera i rakija. Dijana Kaćunko i Damir Kaćunko (Green Line Adventures) te Iris Prebeg (Outdoor experts) usmjereni su na rafting, baštinu i obiteljske outdoor projekte. Tomislav Bagatin (Transformation.hr) predstavio je ponudu koja, fokusirajući se na spajanje aktivnog odmora i kulture, uključuje cikloturizam s električnim MTB biciklama. Koncept održivosti i sporijeg ritma putovanja promovira i Tina Vickov (Manifesta) koja je predstavila brodsku turu ‘U potrazi za izgubljenim Mediteranom’, nudeći slow tourism doživljaj. Neizostavan dio autentične ponude su i radionice bazirane na tradiciji, gdje Anita Bartulović (Bakrenica) prenosi znanje starog zanata oblikovanja bakrene žice.

Snažan fokus bio je i na autentičnim okusima i doživljajima hrane. Koncept luksuzne gastronomije u prirodi obogatila je Jelena Šundov (Picnic with Monet), predstavljajući kreiranje romantičnih, luksuznih piknika na pomno biranim lokacijama. Ulogu ribarstva i bogatstvo Jadrana u ponudi Splitsko-dalmatinske županije istaknula je Ivana Trutanić Tuđman (Sardina). Priča o okusima zaokružena je radionicama izrade čokolade Marinka Biškića (Nadalina) te kušaonicom Rite Nikšić (Arsana Tasting House) u Omišu. Ponudu su dodatno obogatile vinske ture iz Vinarije Kuzmanić (Anita Kuzmanić) u suradnji s Anom Jakić  (Leader) te proizvodi OPG-a Pensa (Ana i Ivan Vicenco Pensa), potvrđujući snagu mikro-proizvodnje hrane.

Umrežavanje stvara turizam s identitetom

Susret je potvrdio neophodnost suradnje. Mislav Bonacin (Culture Discovery Vacations) objasnio je svoj jedinstveni pristup američkom tržištu, ističući da gosti danas ne traže klasičan luksuz, već autentičnost, tišinu, susret s lokalnom obitelji te male vinarije i proizvođače. On naglašava da je ključni kriterij pri odabiru partnera kvaliteta i emocija priče, a ne isključivo cijena. Sudionici,  Ives Cikatić (Rusula) i Slobodana Juretića (Bobo-tours), potvrdili su rast potražnje za tematskim, specijaliziranim turama.

Hotelski sektor, predstavljen kroz Albina Strujić Kalajžić (Hotel Ambasador) i Milenka Asanovića (Villa Almas), potvrdio je ovaj trend, ističući da se gosti sve više traže izlete u unutrašnjost. Hotelski menadžment aktivno traži lokalne kreatore doživljaja za suradnju. Jelena Hrga i Elena Vian Projić (Ajme portal) na susret su došli  u potrazi za pričama o autentičnim doživljajima  koje čitatelji traže. Podršku razvoju održive turističke destinacije dali su i predstavnici turističkih zajednica Nikola Turudić (TZ Vrlika) te Petra Vuco i Carmen Marcela Perica (TZ Trilj).

Događaj je zaključen uz uvažavanje rada počasnog gosta Ante Božanića – Pepea Kalafota, simbola tradicije i obrtništva, potvrđujući da je nova turistička priča Dalmacije čvrsto ukorijenjena u baštini, ali snažno okrenuta budućnosti.

Osvrćući se na uspjeh organiziranih susreta, Renata Tešija, voditeljica projekta Skrivena Dalmacija, potvrdila je viziju Centra kao vitalnog središta:

‘Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija uistinu postaje ključni HUB za cjelokupnu doživljajnu turističku ponudu Splitsko-dalmatinske županije. S preko 40 prijavljenih kreatora doživljaja, ovakav tip umrežavanja pokazao se kao pun pogodak jer turizam Splitsko-dalmatinske županije gradimo iz temelja — dubinski, čovjeka po čovjeka i priču po priču. Kroz svaki od ova tri susreta mali poduzetnici su otišli bogatiji za inspiraciju, motivaciju i nove poslovne prilike. Stoga, s obzirom na uspjeh pilot-aktivnosti, za 2026. godinu već pripremamo nastavak edukacija i umrežavanja za kreatore turističkih doživljaja, s namjerom da ponovimo i ovaj uspješan koncept.’