Hana Breko Kustura izabrana za redovnog člana HAZU-a

Izvor: Marijan Lipovac, Služba za odnose s javnošću i medije HAZU

Sinjanka Hana Breko Kustura izabrana je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Breko Kustura je od 2018. godine članica suradnica HAZU-a.

Na Izbornoj skupštini HAZU-a, koja je održana u četvrtak, 21. svibnja, izabrano je 12 novih redovitih članova, 7 dopisnih članova i 13 članova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite članove izabrano je više žena nego muškaraca – sedam akademkinja i pet akademika. Među izabranim članovima

Nakon što je proglasio novoizabrane članove, predsjednik HAZU-a  akademik Velimir Neidhardt izrazio je zadovoljstvo što među novim članovima prevladavaju oni mlađe životne dobi. Kazao je da će trebati njihova pomoć kako bi nakon skorog završetka obnove Akademijine palače i drugih zgrada one u potpunosti zasjale i kako bi se nastavila tradicija započeta s osnivačem Akademije Josipom Jurjem Strossmayerom.

Natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja redovitih članova Hrvatske akademije za redovite članove, odnosno akademkinje i akademike, izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar i svećenik Marko Trogrlić, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti kemičarka Marijana Đaković, u Razredu  za prirodne znanosti molekularna biologinja Iva Tolić,  geologinja Vlasta Ćosović i geolog Slobodan Miko, u Razredu za medicinske znanosti nefrolog Dragan Ljutić i ortoped Domagoj Delimar, u Razredu za likovne umjetnosti slikar Lovro Artuković i povjesničarke umjetnosti Sanja Cvetnić i Katarina Horvat-Levaj, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikologinja Hana Breko Kustura i u Razredu za tehničke znanosti kemijska inženjerka Sanja Martinez.

Izborom Marka Trogrlića po prvi put je nakon 29 godina akademik postao jedan svećenik. Posljednji je bio povjesničar i dominikanac Franjo Šanjek, izabran 1997., koji je umro 2019. U prošlosti su mnogi svećenici bili redoviti članovi Akademije, među njima i dvojica od 18 predsjednika, Franjo Rački i Josip Torbar.

Za dopisne članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničar Jozo Džambo iz Njemačke, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti fizičar Jie Meng iz Kine, u Razredu za prirodne znanosti seizmolog Hrvoje Tkalčić iz Australije, u Razredu za medicinske znanosti imunolog Luka Čičin-Šain iz Njemačke, u Razredu za filološke znanosti indoeuropeist Tijmen Pronk iz Nizozemske, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju muzikolog Philip V. Bohlman iz SAD-a te u Razredu za tehničke znanosti prehrambeni inženjer Josip Šimunović iz SAD-a.

Za članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabrani su: u Razredu za društvene znanosti povjesničari Branka Grbavac i Tomislav Galović te ekonomistica Ozana Nadoveza, u Razredu za matematičke, fizičke i kemijske znanosti matematičar Filip Najman, u Razredu za prirodne znanosti molekularna biologinja Vanda Juranić Lisnić i kineziolog Dario Novak, u Razredu za filološke znanosti kroatist Domagoj Vidović, sinologinja Ivana Buljan i klasični filolog Šime Demo, u Razredu za književnost književnik i germanist Kristian Novak, u Razredu za glazbenu umjetnost i muzikologiju  skladateljica Mirela Ivičević te u Razredu za tehničke znanosti pomorski robotičar Nikola Mišković i brodograđevni stručnjak Nikola Vladimir.

Prema Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Akademija može imati maksimalno 160 redovitih članova, a nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima ukupno 141 redovitog člana, kao i 107 dopisnih članova i 81 člana suradnika, odnosno ukupno 329 članova. Među 141 redovitih članova HAZU 25 je žena, što je dosad najveći broj akademkinja. Nakon posljednjih izbora održanih 2024. bilo ih je 19.

Svečano proglašenje novih članova Hrvatske akademije održat će se u četvrtak. 18. lipnja u Knjižnici HAZU.

HANA BREKO KUSTURA – BIOGRAFIJA

Hana BREKO KUSTURA rođena je 1970. u Splitu. Članica je suradnica HAZU od 2018. Studij muzikologije i glazbene publicistike završila je 1993. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Poslijediplomski studij počela je u okviru jednogodišnje DAAD-ove stipendije pri Institutu za muzikologiju Sveučilišta Friedrich-Alexander u Erlangenu-Nürnbergu 1994./95. Magistrirala je 1998., a doktorirala 2002. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.

Dobitnica je Nagrade HAZU, Osobne nagrade Grada Sinja te Nagrade Hrvatskoga glazbenog zavoda. Godine 2019. predsjednica Republike Hrvatske odlikovala ju je Redom hrvatskoga pletera. Od 1996. radi u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU, a od 2024. na radnome mjestu znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. U zvanje naslovne redovite profesorice u trajnom izboru izabrana je 2025. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, gdje kontinuirano od 1998. godine predaje kolegije iz područja srednjovjekovne glazbe. Članica je uredništva uglednih znanstvenih časopisa u zemlji i inozemstvu. Sudjelovala je na više od pedeset međunarodnih simpozija u Hrvatskoj, europskim zemljama i SAD-u.

Surađivala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima, a 2017. – 2021. bila je voditeljica interdisciplinarnog projekta CROMUSCODEX70 Hrvatske zaklade za znanost, za koji je 2021. dobila Nagradu Josip Andreis. Usavršavala se na sveučilištima i muzikološkim institutima u Erlangenu, Budimpešti, Trondheimu, Stockholmu, Würzburgu i Torontu.

Znanstveni opus Hane Breko Kustura temelji se na akribičnome arhivskom radu, a obuhvaća pet autorskih knjiga, šezdeset izvornih znanstvenih radova te četrdeset stručnih radova, koje je, osim na hrvatskome, objavila na njemačkome, engleskome i francuskome jeziku. Autorica je kapitalnih radova o najstarijim slojevima hrvatske glazbe i najnovije monografije Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku (2022.) te međunarodno zapaženih radova o glazbenim kodeksima srednjovjekovne Dalmacije, Istre i Biskupije Zagreb.

Opus profesorice Breko Kustura karakterizira tematska raznolikost. U njemu nalazimo radove koji se bave ranom glazbom, ali i opusima suvremene hrvatske glazbe, poglavito crkvene. Zaslužna je za reinterpretaciju porijekla najstarijih hrvatskih glazbenih gregorijanskih kodeksa. Njezina su istraživanja interdisciplinarna, na razmeđu muzikologije, paleografije i liturgike, i često citirana u radovima inozemnih i hrvatskih znanstvenika. Prof. Breko Kustura daje stalan doprinos i sveučilišnoj nastavi, gdje je mentorica pri izradi diplomskih i doktorskih radova iz područja muzikologije i crkvene glazbe. Sudjeluje u recenziranju projekata i radova za hrvatske i strane znanstvene časopise. Surađuje s kolegama sa sveučilištā u Würzburgu, Trentu i Harvardu.

Aktivna je i na području popularizacije znanosti kao autorica više od petsto radijskih emisija na Trećem programu Hrvatskoga radija. Predsjednica je Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske djelatnosti pri Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske. Prof. Breko Kustura vrlo je produktivna i svestrana znanstvenica, ugledna muzikologinja i pedagoginja čiji je znanstveni i stručni rad prepoznat i iznimno cijenjen kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.