Knjiga ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ ponovno dostupna čitalačkoj publici

Prema najnovijim istraživanjima Hrvatske gospodarske komore u proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 44 posto građana Hrvatske, što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu, kada je knjige čitalo 37 posto građana. Trend čitanosti vratio se na razine iz 2020. i 2021. godine (45 %). Kada se pogledaju podaci o tome što se najviše čita, tu su romani ili lagano štivo na vrhu čitalačke ljestvice. Međutim, sve više je onih koji pokazuju interes za čitanjem povijesnih knjiga, posebno onih koje sadrže istraživački opus.

Da je tome tako uvjerili smo se nedavno na 23.manifestaciji ‘Dani komina, pure i bronzina’ održanoj 1. kolovoza na Tijarici. Naime, mnogi su tražili nekakvu mogućnost doći do knjige ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ autora Ante Botića.

Promocija ove knjige u izdavaštvu KD Trilj održana je u ožujku i travnju 2022. godine u Trilju i Vrbanji (Slavonija). Kako bi zadovoljili želje čitatelja, a samim time interes javnosti za ovom knjigom, posebno onih čiji su preci za boljim životom otišli iz triljskih sela u ravnu Slavoniju, knjiga je od strane izdavača ponovno dostupna čitalačkoj publici.

Podsjetimo, nakon Dalmacije, najviše Dalmatinaca živi u Slavoniji. Desetljećima je, sa sitnom prtljagom u koju je stao čitav prethodni život, tisuće ljudi s dalmatinskog krša odlazilo za boljim životom u Slavoniju, koja im je simbolizirala obećanu zemlju. Takav je slučaj i s ljudima sa sjeveroistočnog dijela triljskog kraja. Tu tematiku obradio je u svojoj knjizi ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ novinar Ante Botić. Knjiga na 160 stranica i 248 fotografija u prvom dijelu donosi pregled povijesti Trilja i njegove zanimljivosti, kao i sela čiji su stanovnici otišli u Vrbanju, a u drugom dijelu na isti način opisuje Vrbanju i njenu povijest. Kao posebno važan dio knjige istaknuo je priče ljudi čiji su preci odselili u Vrbanju. Od prvih Žapera koji su 1920. godine s Čačvine otišli u Vrbanju, u tom pitomom slavonskom selu uz Spačvansku šumu doselile su se brojne obitelji, a broj triljskih prezimena je 42.Tako se u Vrbanji i dan danas bilježe prezimena: Brčić, Žaper, Sučić, Vrgoč, Bravić, Plazibat, Ursić, Babić, Matić, Kovačević, Omrčen, Žuljević, Šušnjara, Balta, Ruščić, Đonlić, Peša, a bilo je tu i ostalih prezimena koji su živjeli u Vrbanji: Pavlinušić, Varvodić, Vukas, Grubišić, Blažević, Bota, Vrančić, Danolić, Pavić, Renić, Marasović, Tokić, Čović, Janković, Budić, išnić, Dragušica, Pudar, Marković, Maroš.

Na tragu ove velike povijesne priče, iste godine za Dan Grada Trilja, Općina Vrbanja i Grad Trilj potpisali su povelju o prijateljstvu i suradnji koja iz godinu u godinu dobiva sve više na značaju. Uskoro će ponovno Vrbanjci uoči Mijovila u gradskom parku spremati svoj čuveni čobanac za posjetitelje sajma. Poznati KUD Posavac ovog ljeta u dva navrata gostovao je na kulturnim manifestacijama u Grabu i na Tijarici. Ova knjiga obrađena je i kroz televizijski program HTV-a u serijalu ‘Sretan put’.

Ovim vijestima treba dodati i jednu posebnost koju je ova knjiga doživjela u prigodi velike manifestacije ’61. Vinkovačkih jeseni’. Naime, tema ovogodišnje manifestacije je ‘Vlak slavonske ravnice’ koja opisuje dolazak Dalmatinaca, Hercegovaca, Ličana i drugih u Slavoniju za boljim životom. Tema knjige ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ bit će kroz radionice i program vinkovačke priredbe prikazana javnosti u Vinkovcima, a jedan od stručnih suradnika u programu ove međunarodne manifestacije na ovu temu je i sam autor knjige, Ante Botić. Sve informacije o knjizi ‘S triljskog krša do slavonske ravnice’ mogu se dobiti na broj mobitela autora (0998455758).