Na 61. Vinkovačkim jesenima sudjelovali etno baštinici iz Bitelića

Izvor: Ante Botić

Sva ljepota, raskoš i tradicija Hrvatskih narodnih etno- običaja prikazani su na 61.Vinkovačkim jesenima. U svečanom mimohodu sudionika u reviji konjskih zaprega i konjanika ulicama Vinkovaca u pjesmi i plesu prošle su 62 folklorne skupine, 30 zaprega i 68 konjanika s gotovo 3 tisuće sudionika.

Svaka skupina, odjevena u narodnu nošnju svoga kraja, pjesmom i plesom predstavila je dio folklornog nasljeđa mjesta iz kojeg dolazi. Čast da ove godine predstavlja Splitsko-dalmatinsku županiju pripalo je Tradicijskoj udruzi ‘Bitelić’ iz Donjeg Bitelića.

Deseci tisuća posjetitelja duž cijele trase mimohoda imali su prigodu vidjeti narodnu cetinsku nošnju, izvornu pjesmu reru i kola koja su u zemane krasila cijelu Cetinsku krajinu.

Ovoj vrijednoj etno udruzi s Donjeg Bitelića prvi je put da sudjeluju na ovakvoj velikoj manifestaciji. Naime, osnovani su prije dvije godine a predvodi ih ovogodišnji dobitnik priznanja Općine Hrvace mladi etno baštinik Petar Gladović. Bitelićani su pored sudjelovanja u mimohodu u subotu sudjelovali na Državnoj smotri izvornog hrvatskog folklora, na kojoj su se predstavili čuvari tradicijske baštine iz različitih krajeva Hrvatske.

Ova vrijedna udruga prije deset dana sudjelovala je s najmlađim članovima na dječjoj Državnoj smotri izvornog folklora. Tako je vinkovačkim ulicama prošetala ne samo Slavonija u svom najljepšem ruhu, nego cijela Hrvatska i hrvatska društva iz Mađarske, Njemačke, Austrije, Švicarske, Srbije i drugih zemalja.

Iz škrinja je izvađeno ono najvrednije, a iz srca – ono što se ne može ni sašiti ni kupiti. A to je ponos, tradicija i povijest hrvatskog naroda. Svako selo, pa tako I Bitelić donijelo je svoje boje i svoje običaje. I svoju priču. Ovogodišnje 61,Vinkovačke jeseni održane su pod sloganom ‘Vlak slavonske ravnice’. Bila je to snažna priča o Slavoniji kao prostoru dolazaka, susreta i novih početaka.

Središnji motiv bila je željeznica, koja je obilježila povijest Vinkovaca, a kroz scenski program ispričana je priča o ljudima koji su tijekom prošlog stoljeća iz različitih krajeva Hrvatske, Hercegovine i drugih područja dolazili u Slavoniju tražeći sigurnost i bolji život.

Posebno mjesto u priredbi pripalo je fra Didaku Buntiću i njegovom humanitarnom pothvatu spašavanja gladne djece iz Hercegovine tijekom Prvog svjetskog rata, od kojih su mnoga utočište pronašla upravo u Slavoniji i Srijemu.

U desetodnevnom programu prikazane su mnogi video zapisi I tekstovi u kojima se govorilo I o dolascima žitelja triljskog kraja u Slavoniju, točnije vrbanjski kraj. Pored Bitelićana, zagorski dio Dalmacije predstavili su i članovi KUD-a Dinara iz Kijeva.