Sinj s Kupresom, Tomislavgradom i Livnom u inicijativi za osnivanje budućeg UNESCO-ova geoparka

Grad Sinj pridružio se općinama Kupres i Tomislavgrad te gradu Livno  u inicijativi za osnivanje budućeg UNESCO-ova geoparka. U suradnji s Visokom školom za turizam i menadžment Konjic (VSTIM Konjic) i Hercegbosanskim šumama, potpisali su sporazume o suradnji na razvoju zajedničkog prekograničnog geoparka ‘Dinaridi – od izvora do Jadrana’, s dugoročnim ciljem stvaranja uvjeta za kandidaturu za status UNESCO-ova globalnog geoparka. Ovu informaciju su nam potvrdili i u Gradu Sinju.

‘Da, to je strateška međugranična suradnja u cilju osnivanja geoparka koji bi bio pod UNESCO-vom zaštitom. Mi smo iskazali interes za to, potpisali smo iniciativu i mislim da je to pozitivno, jer bi doprinijelo zaštiti tih područja. Činjenica je da imamo sve više nadiranja na naš prostor, kako s energetski lošim projektima, tako i s ekonomskim i ekološkim, a ovime bismo osigurali zaštitu prostora. Nastavit ćemo u smijeru osnivanja geoparka koji bi bio na listi UNESCO-a’, kazao je gradonalčelnik Miro Bulj.

Prema pisanju Federalne novinske agencije (Fena), sporazumima je uspostavljen okvir za zajedničko djelovanje u području zaštite i valorizacije geološke, hidrološke, prirodne i kulturne baštine, razvoja održivog turizma, obrazovanja, znanstvenih istraživanja i lokalnog gospodarstva.

Inicijativa je pokrenuta na temelju iskustava i međunarodne suradnje Visoke škole za turizam i menadžment Konjic, koja sudjeluje u projektu Interreg Danube GeoTour Plus, usmjerenom na razvoj geoturizma, povezivanje geoparkova i prenošenje dobrih europskih praksi.

U daljnjem razvoju inicijative uspostavljena je suradnja s Hercegbosanskim šumama, čije poznavanje prirodnih, šumskih i hidroloških karakteristika prostora predstavlja važan doprinos oblikovanju budućeg geoparka. U povezivanju partnera i koordinaciji suradnje značajnu ulogu imala je dr. Zrinka Bauer.

Marijan Lozančić iz Hercegbosanskih šuma za Fenu je istaknuo kako je budući geopark zamišljen kao povezivanje prostora dinarskog krša kroz zajedničku prirodnu, geološku i hidrološku cjelinu.

‘Ključna ideja razvila se iz činjenice da je prostor Kupresa svojevrsna početna točka našeg hidrološkog putovanja prema Jadranu. Voda je tako postala poveznica koja može povezati različite prirodne fenomene, krajolike, gradove i općine – od Stožera, Plazenice i Kupreškog polja, preko Šuice, Duvanjskog i Livanjskog polja, Cincara i Kruga, pa sve do Dinare, Kamešnice, Sinja i Cetine’, rekao je Lozančić.

Na toj osnovi razvija se teritorijalni koncept ‘Dinaridi – od izvora do Jadrana’, koji bi povezao planine, krška polja, ponore, izvore, podzemne sustave i rijeke u jedinstvenu cjelinu budućeg geoparka. Pri određivanju njegovih granica polazište će biti prirodne i hidrološke karakteristike područja, uz uvažavanje administrativnih, razvojnih i organizacijskih mogućnosti uključenih lokalnih zajednica.

Budući geopark ne bi bio usmjeren isključivo na zaštitu geoloških i prirodnih vrijednosti, nego i na njihovo povezivanje s kulturnom baštinom, lokalnom tradicijom, gastronomijom i turističkom ponudom.

Među mogućnostima koje se razmatraju su razvoj poučnih i geoloških staza, planinarskih i biciklističkih ruta, vođenih obilazaka te turističkih sadržaja povezanih s lokalnom gastronomijom. Takve aktivnosti mogle bi otvoriti dodatne mogućnosti za lokalne proizvođače, ugostitelje, turističke djelatnike i mlade, uz istodobno očuvanje prirodnih vrijednosti i identiteta područja obuhvaćenih inicijativom.

Jedan od primjera takvog pristupa je GeoFood, projekt s kojim su studenti VSTIM-a Konjic 2023. godine osvojili prvo mjesto na međunarodnom natjecanju UNWTO Studentske lige u Madridu. GeoFood bi mogao postati jedan od tematskih brendova budućeg geoparka “Dinaridi – od izvora do Jadrana”, povezujući lokalnu gastronomiju, prirodnu baštinu i turističku ponudu Kupresa, Livna, Tomislavgrada i Sinja.

Mogućnosti povezivanja prirodnih karakteristika prostora i lokalne gastronomije razmatrane su i kroz znanstveni rad o zonama divlje hrane u krškim geoparkovima, predstavljen na međunarodnoj konferenciji na Plitvičkim jezerima. Rad povezuje geološku podlogu, šumske ekosustave i samonikle vrste koje se tradicionalno koriste u prehrani, poput gljiva i borovnica u planinskim šumama te šparoga i aromatičnog bilja u toplijim krškim područjima.

Prekogranični karakter inicijative otvara mogućnosti za razvoj zajedničkih turističkih proizvoda, obrazovnih programa, istraživačkih aktivnosti i međunarodnu projektnu suradnju Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Podršku inicijativi dala je i Vlada Hercegbosanske županije putem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

‘Geopark se ne gradi samo na karti. On se gradi među ljudima koji taj prostor poznaju, vole i žele ga sačuvati i razvijati. Zato želimo uključiti planinarska društva, GSS, turističke zajednice, udruge, znanstvene i stručne institucije, lokalne vlasti, ali i ljude koji na tom prostoru žive i rade’, istaknuo je Lozančić.

Nakon potpisivanja sporazuma slijedi formiranje Inicijativnog odbora za uspostavljanje geoparka ‘Dinaridi – od izvora do Jadrana’, koji će koordinirati daljnje aktivnosti i raditi na stvaranju uvjeta za njegovo osnivanje.

U sljedećoj fazi planirana je inventarizacija geološke, hidrološke, prirodne i kulturne baštine, razmatranje granica budućeg geoparka te uključivanje znanstvenih i stručnih institucija, turističkih zajednica, udruga, gospodarskih subjekata i lokalnog stanovništva.

Posebna pozornost bit će posvećena uspostavljanju modela upravljanja, obrazovnim aktivnostima i održivom razvoju lokalnih zajednica, kao i pripremi dokumentacije potrebne za eventualnu buduću kandidaturu za status UNESCO-ova globalnog geoparka.