Vlasnici 24 kunska i devizna računa primali socijalnu pomoć

Aplikacija SocSkrb novi je informatički sustav Ministarstva socijalne skrbi, preko kojeg je moguće vrlo brzo provjeriti stanje svih primanja za osobe koje potražuju određeni oblik socijalne pomoći. Preko spomenute aplikacije sustav socijalne skrbi umrežen je s Poreznom upravom, FINA-om, MUP-om, HZZ-om i Depozitnom agencijom, a otipkavanjem OIB-a u 30 sekundi moguće doći do svih primanja, nekretnina i računa osobe koja od države traži pomoć.

Osim što je olakšao rad djelatnicima Centra za socijalnu skrb, novi informatički sustav omogućio je brzo otkrivanje različitih prijevara. Od kada je uveden, otkriveno je niz nepravilnosti oko dosadašnjih isplata za različite oblike socijalne pomoći, a sigurno najzanimljiviji slučaj otkriven je na sinjskom području.

‘Ustanovili smo da članovi jedne obitelji, koju čine suprug, supruga i djeca, posjeduju 24 bankovna računa, što kunska što devizna. Oni su bili korisnici u sustavu socijalne novčane pomoći. Do tih podataka prije nismo mogli doći, jer su ti podaci bili zaštićeni’, -ističe ravnatelj centra za socijalnu skrb Sinj Aleksandar Stojanac.

Stojanac ističe kako je bilo još slučajeva prijevare. Tako su npr. primatelji pomoći posjedovali, osim bankovnih računa i određeni broj nekretnina. Neki su navodili kako žive kao samci, ili u obitelji u kojoj nitko od članova nema primanja, a živjeli su u kućanstvu u kojem je više osoba imalo primanja.

Ovakve slučajeve Centar za socijalnu skrb dužan je prijaviti Ministarstvu socijalne skrbi, koje će odlučiti hoće li ili ne preko Općinskog državnoog odvjetništva pokrenuti postupak za vraćanje sredstava.

Dosadašnje opskrbnine koje su preko Ureda državne uprave primali branitelji iz Domovinskog rata i civilne žrtve iz Drugog svjetskog rata, od 1. siječnja su u nadležnosti Centra za socijalnu skrb kao  zajamčenaminimalna naknada. Ravnatelj sinjskog Centra za socijalnu skrb naglašava kako se radi o 191 predmetu, od kojih je do sada revozijom obrađeno 177. Pozitivno su riješena 42 predmeta, od toga 38 za braniteljsku populaciju, a 4 za civilne žrtve iz Drugog svjetskog rata. Čak 135 predmeta je odbijeno ili su dosadašnji korisnici  sami odustali.

‘Razlozi odbijanja ili odustajanja uglavnom su vezani uz obvezu Centara za socijalnu skrb da se izvrši upis zabilježbe u zemljišnim knjigama na nekretninama korisnika radi osiguranja vraćanja tražbine Republici Hrvatskoj, odnosno Ministarstvu socijalne politike i mladih, dali od samih korisnika ili danas-sutra od njihovih naslijednika u ostavinskom postupku’, kazao je Stojanac.

Institut zajamčene minimalne naknade stimulira zapošljavanje kojeg zajedno s Centrom za socijalnu skrb provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Naime, ukoliko se utvrdi da je korisnik pomoći radno sposoban i nije stariji od 65 godina, a odbije ponuđeni posao, gubi pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, te novi zahtjev ne može podnijeti u narednih šest mjeseci.

Dodajmo kako je na području Cetinske krajine 2.450 korisnika novčane pomoći, što je za 350 manje u odnosu na prošlu godinu.