‘Didovina’ o Dalmatincima u Slavoniji

U srijedu, 25. svibnja u 13 sati u programu Hit radija emitirat će se najnovije izdanje emisije ‘Didovina’, u kojoj će se govoriti o zanimljivim životnim putevima ljudi čiji su djedovi i pradjedovi napustili cetinski kraj i odselili u Slavoniju.

Nakon Dalmacije, najviše Dalmatinaca živi u Slavoniji. Desetljećima je sa sitnom prtljagom u koju bi stao čitav prethodni život, na tisuće ljudi s dalmatinskog krša odlazilo za boljim životom. Za sve njih Slavonija je bila obećana zemlja. Takav je slučaj i s ljudima sa sjeveroistočnog dijela triljskog kraja.

Naime, dvadesetih godina prošlog stoljeća počelo se odlaziti za boljim životom u županjsku Posavinu, posebno u selo Vrbanja. Prvi zapisi kazuju kako su doseljavanja počela 1920. godine, kada su u ovo slavonsko selo pristigli Žaperi iz Čačvine, zvani Deškovići i Matkovi i Žaperi iz Vrpolja. Nakon toga, uslijedili su dolasci Sučića, Bravića, Balta, Brčića, Matića, Vrgoča, Đonlića, Jankovića, Plazibata, Babića, Vrančića, Omrčena, Bota, Ursića, Sablića i ostalih. Uglavnom njihovi dolasci bili su prije II. svjetskog rata, a manji dio poslije.

U ovoj ‘Didovini’ čut ćemo podosta zanimljivih priča. Jedan od najpoznatijih šokaca i bećara ovog dijela Slavonije, istinski poznavatelj tradicije i običaja Ivan Ćosić Bukvin, na starom škokačkom divanit će o ovom selu i kraju, kao i o dolasku Dalmatinaca u ovo selo kod spačvanske šume. Govorit će o duhu prošlih i prohujalih vrbanjskih vremena i privikavanja Triljana na slavonske običaje i način života.

Zanimljiva je priča i najstarijeg Dalmatinca u ovom selu Petra Ruščića. Mnogi, iako su triljskih korijena, nikada nisu bili na guvnima svojih starijih. O tome će kazivati 85-godišnji Marko Žaper.

Po dolasku u Slavoniju najviše se radilo na tuđim imanjima kako bi se stekao koji komad vlastite zemlje, a svoju životnu priču ispričat će 70-godišnja Jelka Brčić, rođena Đonlić.

U ovom kraju rijetko se koja njiva ne radi, uglavnom to je ratarstvo. Zanimljiv je podatak da upravo podrijetlom Dalmatinci imaju ili ponajviše obrađuju plodne slavonske zemlje. O tome kazuje Stipe Brčić, koji zajedno sa svojom i bratovom obitelji obrađuje oko tisuću hektara, ili deset milijuna kvadratnih metara.

Svoje prijedloge o tome koje mjesto Cetinske krajine bi trebali posjetiti naši reporteri i obraditi u emisiji ‘Didovina’ možete slati na e-mail:hitradio@hitradio.hr.