In memoriam Marko Veselica

Hrvatski heroji iz vremena prošlog stoljeća odlaze u vječni život, odlaze s ovozemnog života u rajskih popis zaslužnika, noseći u sebi svoju Hrvatsku. Nakon duge i teške bolesti jutros je, u zagrebačkoj bolnici Fran Mihaljević, u 81. godini života umro Marko Veselica, ekonomist i političar, hrvatski Mandela, bivši čelnik HDS-a i HKDU-a, istaknuti hrvatski proljećar. 

Marko Veselica rođen je 9. siječnja 1936. u Glavicama. Gimnaziju je završio u Sinju, a ekonomiju je diplomirao i doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1967. postao je docent na Ekonomskom fakultetu.

Na vrhu popisa onih koji su početkom 70-godina prošlog stoljeća predvodili nacionalni pokret, kojim su se tražila veća prava za Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavije, bio je upravo Marko Veselica. U tom vremenu bio je poznat po svojim medijskim istupima, govorima i pisanim člancima. Njegovi istupi bili su sasvim jasni, bio je nepokolebljiv u isticanju svojih teza. Zalagao se za tržišnu ekonomiju u okvirima socijalizma, naglašavajući kako je u sastavu tadašnje Jugoslavije, u ekonomskom pogledu Hrvatska opljačkana. Međutim, uslijedio je slom tog pokreta. Mnogim proljećarima, borcima za Hrvatsku počeo je njihov križni put. Marko Veselica sljedećih osamnaest godina provodi po suđenjima, jugoslavenskim zatvorima i u potpunoj izolaciji od javnosti. Sveukupno je u zatvorima proveo više od 12 godina.

U vrijeme Hrvatskog proljeća bio je zastupnik Grada Zagreba u Društveno-političkom vijeću Savezne skupštine, a bio je i u vrhu Matice hrvatske 1972. godine. Kada se na poličkom i društvenom obzoru krajem 80-tih godina prošlog stoljeća ukazao početak demokratskih promjena, to nikako nije moglo proći bez Marka Veselice. Bio je dio inicijativne skupine za osnivanje HDZ-a, a kasnije je osnovao i Hrvatsku demokratsku stranku (od 1992 HKDU) zajedno s bratom Vladom i Ivanom Gabelicom i bio njezinim predsjednikom. Bio je zastupnik u Hrvatskog saboru od 1995. do 2000. godine.

Svoje uzničko vrijeme u jugoslavenskim tamnicama sabrao je u knjigu ‘Uznički dani’. U toj knjizi je objavljen i njegov esej ‘Zov savjesti iz hrvatskog Sibira’. Tu su i ostala djela kao što je ‘Moja hrvatska sudbina’, ‘S vjerom u Hrvatsku’ te još drugih desetak knjiga.

Za svoje znanstvne rad, za svoju ljubav prema Domovini, za sve ono što je za života dao za Hrvatsku, Marko Veselica dobio je brojna priznanja i nagrade, a 1998. godine njegov Sinj dodijelio mu je nagradu za životno djelo. Od 1994. do 1996. godine Marko Veselica bio je na dužnosti člana Časnog alkarskog suda.

Za hrvatsku slobodu i projekt nezavisne, demokratske hrvatske države robovalo je na tisuće Hrvata i Hrvatica. Jedan od tih barjaktara Hrvatske slobode je svakako sinjski i hrvatski vitez Marko Veselica.

Informacije o posljednjem ispraćaju Marka Veselice bit će naknadno objavljene.