Devet godina od smrti Marka Veselice

Istinski hrvatski velikan, domoljub, ekonomist i političar dr. sc. Marko Veselica preminuo je na današnji dan, 17. veljače 2017., u Zagrebu.

Rođen u Glavicama 9. siječnja 1936., Marko Veselica je gimnaziju završio u Sinju, a ekonomiju diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1962. na matičnom fakultetu radio je kao asistent, a 1967. nakon završenog doktorata je postao docent.

Od 1968. godine bio je član Predsjedništva Saveza sindikata Hrvatske, a 1969. postaje zastupnik u Saveznoj skupštini. Početkom 70-ih godina prošlog stoljeća kada su odvažni Hrvati predvodili nacionalni pokret, kojim su se tražila veća prava za Hrvatsku unutar tadašnje Jugoslavije, među vodećim sudionicima ‘Hrvatskog proljeća’ bio je Marko Veselica. Zagovarao je radikalne političke i gospodarske reforme u okvirima socijalizma, naglašavajući kako je u sastavu tadašnje Jugoslavije Hrvatska opljačkana u ekonomskom pogledu.

Međutim, nakon 21. sjednice Predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije u Karađorđevu početkom prosinca 1971., Veselica je bio uhićen i osuđen na 7 godina zatvora. Zbog svojega političkog djelovanja i kritike komunističkog sustava bio je ponovno osuđen 1981. godine. Ovaj politički uznik ukupno je u zatvoru proveo 11 godina i 46 dana, najviše od svih ‘proljećara’.

U osvit stvaranja samostalne Republike Hrvatske krajem 1980-ih godina Veselica se uključio u demokratske promjene. Jedan je od utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1989., ali je ubrzo osnovao Hrvatsku demokratsku stranku (HDS). Bio je 1990. izabran za prvoga predsjednika Hrvatskoga društva političkih zatvorenika. Na Ekonomski fakultet vratio se 1991. godine. Ujedinjenjem HDS-a i Hrvatske kršćanske demokratske stranke stvorena je Hrvatska kršćansko-demokratska unija, a Veselica je bio njezin predsjednik od 1992. do 2001. godine. Zastupnik u Hrvatskog saboru bio je od 1995. do 2000. godine.

Vrijeme provedeno u jugoslavenskim tamnicama sabrao je u knjigu ‘Uznički dani’. U toj knjizi je 1990. godine objavljen i njegov esej ‘Zov savjesti iz hrvatskog Sibira’. Godine 2003. objavio je djelo ‘Moja hrvatska sudbina: uznički dnevnik i razmišljanja o temeljnim problemima hrvatskog naroda i hrvatske države u hrvatskom Sibiru’. Napisao je još desetak publicističkih naslova.

Marko Veselica je za svoje životno, radno, političko i književno svjedočanstvo dobio brojna priznanja i nagrade, a 1998. godine Grad Sinj dodijelio mu je Nagradu za životno djelo. Nepune tri godine nakon njegove smrti je na Šetalištu Alojzija Stepinca postavljena bista Marka Veselice. Na inicijativu Kluba Sinjana Zagreb jedna šetnica na nasipu kod Save sada nosi ime Obala Marka Veselice.