Od 1. lipnja u primjeni novi Cjenik usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada
Društvo Čistoća Cetinske krajine objavilo je novi Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog...
U srijedu, 25. svibnja u 13 sati u programu Hit radija emitirat će se najnovije izdanje emisije ‘Didovina’, u kojoj će se govoriti o zanimljivim životnim putevima ljudi čiji su djedovi i pradjedovi napustili cetinski kraj i odselili u Slavoniju.
Nakon Dalmacije, najviše Dalmatinaca živi u Slavoniji. Desetljećima je sa sitnom prtljagom u koju bi stao čitav prethodni život, na tisuće ljudi s dalmatinskog krša odlazilo za boljim životom. Za sve njih Slavonija je bila obećana zemlja. Takav je slučaj i s ljudima sa sjeveroistočnog dijela triljskog kraja.
Naime, dvadesetih godina prošlog stoljeća počelo se odlaziti za boljim životom u županjsku Posavinu, posebno u selo Vrbanja. Prvi zapisi kazuju kako su doseljavanja počela 1920. godine, kada su u ovo slavonsko selo pristigli Žaperi iz Čačvine, zvani Deškovići i Matkovi i Žaperi iz Vrpolja. Nakon toga, uslijedili su dolasci Sučića, Bravića, Balta, Brčića, Matića, Vrgoča, Đonlića, Jankovića, Plazibata, Babića, Vrančića, Omrčena, Bota, Ursića, Sablića i ostalih. Uglavnom njihovi dolasci bili su prije II. svjetskog rata, a manji dio poslije.
U ovoj ‘Didovini’ čut ćemo podosta zanimljivih priča. Jedan od najpoznatijih šokaca i bećara ovog dijela Slavonije, istinski poznavatelj tradicije i običaja Ivan Ćosić Bukvin, na starom škokačkom divanit će o ovom selu i kraju, kao i o dolasku Dalmatinaca u ovo selo kod spačvanske šume. Govorit će o duhu prošlih i prohujalih vrbanjskih vremena i privikavanja Triljana na slavonske običaje i način života.
Zanimljiva je priča i najstarijeg Dalmatinca u ovom selu Petra Ruščića. Mnogi, iako su triljskih korijena, nikada nisu bili na guvnima svojih starijih. O tome će kazivati 85-godišnji Marko Žaper.
Po dolasku u Slavoniju najviše se radilo na tuđim imanjima kako bi se stekao koji komad vlastite zemlje, a svoju životnu priču ispričat će 70-godišnja Jelka Brčić, rođena Đonlić.
U ovom kraju rijetko se koja njiva ne radi, uglavnom to je ratarstvo. Zanimljiv je podatak da upravo podrijetlom Dalmatinci imaju ili ponajviše obrađuju plodne slavonske zemlje. O tome kazuje Stipe Brčić, koji zajedno sa svojom i bratovom obitelji obrađuje oko tisuću hektara, ili deset milijuna kvadratnih metara.
Svoje prijedloge o tome koje mjesto Cetinske krajine bi trebali posjetiti naši reporteri i obraditi u emisiji ‘Didovina’ možete slati na e-mail:hitradio@hitradio.hr.
Društvo Čistoća Cetinske krajine objavilo je novi Cjenik javne usluge prikupljanja miješanog...
Predsjednica Gradskog vijeća Grada Sinja Marija Gaurina pozvala je vijećnike Gradskog vijeća,...
a temelju Odluke o financiranju Ministarstva rada, mirovinskog sustava,obitelji i socijalne politike,...
REPUBLIKA HRVATSKA SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA GRAD TRILJ GRADONAČELNIK KLASA: 363-04/26-01/0004 URBROJ: 2181-12-03/1-1889-26-1 Trilj,...
DJEČJI VRTIĆ BILI CVITAK SINJ Žankova glavica 3, 21 230 SINJ KLASA:...
Grad Trilj je objavio javnu raspravu o Prijedlogu izmjene i dopune Urbanističkog...
Naručitelj Grad Sinj, temeljem članka 9. Pravilnika o provedbi postupaka jednostavne nabave...
IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE OTOK-1-59 IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG...
Grad Trilj Poljičke republike 15 21240 Trilj OIB: 91648398574 Na temelju članka...
Na temelju Točke 5. Programa mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih...





