Dr. Matija Milić iz Poliklinike Omnia Medicus o pulmologiji i alergologiji

Današnji gost emisije Hit radija pod pokroviteljstvom Poliklinike Omnia Medicus bio je vlasnik poliklinike, dr. Matija Milić. Tema današnje emisije bila je pulmologija i alergologija – dijagnostika i liječenje bolesti dišnog sustava.

Dr. Milić, možete li nam ukratko objasniti današnju temu?

‘Dišni sustav je izložen zraku, virusima, bakterijama, alergenima i onečišćenjima svakog dana, pa nije neobično da se simptomi poput kašlja, piskanja, pritiska u prsima ili otežanog disanja povremeno jave i kod inače zdravih ljudi. Problem nastaje kada smetnje traju, ponavljaju se ili se postupno pogoršavaju. Tada je cilj pulmologije i alergologije precizno utvrditi uzrok, razlikovati infekciju od alergijske reakcije ili kronične upale te odabrati liječenje koje vraća kvalitetu disanja i svakodnevnog funkcioniranja.

U Poliklinici Omnia Medicus dostupna je specijalistička obrada bolesti dišnog sustava, uključujući pulmološki pregled, funkcijske testove pluća i alergološka testiranja, što omogućuje bržu dijagnostiku i usmjerenu terapiju.’

Kada posumnjati na bolest dišnog sustava?

‘Neki simptomi su jasni i nagli, poput visoke temperature i boli pri disanju kod upale pluća, dok su drugi tihi i postupni. Korisno je obratiti pozornost na trajanje i obrazac smetnji, osobito ako se javljaju u određenim situacijama (npr. noću, pri naporu, u kontaktu s prašinom ili tijekom sezone peludi). Najčešći signali za pulmološki pregled uključuju:

– kašalj koji traje dulje od tri tjedna, osobito ako se vraća u epizodama,
– otežano disanje pri naporu ili u mirovanju,
– piskanje, sviranje ili stezanje u prsima,
– učestale respiratorne infekcije ili sumnja na bakterijsku infekciju koja se ponavlja,
– dugotrajna iscrpljenost nakon respiratorne infekcije,
– kašalj i curenje nosa koji se pogoršavaju u kontaktu s alergenima ili u određenom prostoru.

Cilj specijalističke obrade nije samo potvrditi da postoji bolest, nego i odrediti koji dio dišnih putova je zahvaćen (gornji ili donji dišni put), je li prisutna upala, postoji li bronhoopstrukcija te koja je uloga alergija.’

Kako da razdvojimo infekciju od alergije?

‘Simptomi alergijske reakcije i infekcije često se preklapaju. Primjerice, kašalj može biti posljedica postnazalnog slijevanja kod alergijskog rinitisa, ali i znak bronhitisa. Otežano disanje može upućivati na astmu, ali i na opstruktivnu plućnu bolest, pogotovo kod pušača ili osoba izloženih iritantima. U praksi je ključno odgovoriti na nekoliko pitanja:

– je li uzrok akutna infekcija (virusna ili bakterijska infekcija) ili kronična upala,
– postoji li alergijska podloga i koji je okidač (pelud, grinje, životinjska dlaka, plijesni),
– ima li znakova opstrukcije, tj. suženja dišnih putova koje otežava protok zraka,
– treba li liječenje biti kratkotrajno (npr. kod akutne upale) ili dugoročno uz kontrolne preglede.

To razdvajanje najčešće nije moguće ‘na osjećaj’, nego kroz ciljanu dijagnostiku.’

Kako na dišni sustav utječe gripa i koronavirus te koje posljedice mogu ostaviti?

‘Respiratorne virusne infekcije poput gripe i kovida mogu zahvatiti gornje dišne putove (nos, ždrijelo, sinuse), ali i donje dišne putove (dušnik, bronhe, pluća). Kod većine ljudi bolest prolazi bez trajnih posljedica, no kod dijela bolesnika simptomi se mogu zadržati dulje ili se razviju komplikacije koje zahtijevaju pulmološku procjenu.’

Kako gripa utječe na dišni sustav?

‘Gripa često izaziva naglu, izraženu upalu dišnih putova uz visoku temperaturu, bolove u mišićima i iscrpljenost. Može dovesti do bronhitisa ili upale pluća (virusne ili sekundarno bakterijske), osobito kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i imunokompromitiranih. Nakon preboljenja se može zadržati postvirusni kašalj i pojačana osjetljivost bronha, što se ponekad manifestira piskanjem ili osjećajem nedostatka zraka pri naporu.’

Kako koronavirus (COVID-19) utječe na dišni sustav?

‘Kod blažih oblika može se zadržati nadražajni kašalj, umor i smanjena tolerancija napora, a kod težih oblika može zahvatiti plućno tkivo i uzrokovati virusnu pneumoniju, uz produljen oporavak disanja. Kod dijela osoba mogu se javiti dugotrajnije smetnje (tzv. post-COVID), poput zaduhe, stezanja u prsima i osjećaja ‘plitkog’ disanja, osobito pri fizičkom opterećenju.’

Koje su moguće posljedice nakon gripe ili COVID-19 na koje treba obratiti pozornost?

‘Kašalj koji se ne smiruje kroz nekoliko tjedana ili se pogoršava, otežano disanje koje se pojavilo nakon infekcije ili traje dulje od očekivanog tijeka oporavka, zatim piskanje i osjećaj stezanja u prsima (ponekad zbog postvirusne bronhalne hiperreaktivnosti), ponavljane infekcije ili sumnja na komplikaciju poput upale pluća, te dugotrajna iscrpljenost uz smanjenu toleranciju napora, osobito ako je praćena respiratornim simptomima.

U takvim situacijama korisno je učiniti pregled i po potrebi funkcijsku procjenu disanja, jer se dio postinfektivnih tegoba može preklapati s astmom, KOPB-om ili alergijskim smetnjama, a pravovremena dijagnostika olakšava ciljano liječenje i sigurniji povratak svakodnevnim aktivnostima.’

Kako izgleda specijalistički pulmološki pregled i funkcijski testovi pluća?

‘Pulmološki pregled obično započinje detaljnim razgovorom o simptomima, okidačima, prethodnim infekcijama, terapiji, pušenju te izloženosti prašini ili kemijskim iritansima. Nakon kliničkog pregleda često se provode funkcijski testovi, pri čemu je najpoznatija spirometrija.’

Što nam pokazuje spirometrija?

‘Spirometrija mjeri koliko zraka osoba može udahnuti i izdahnuti te koliko brzo zrak prolazi kroz dišne putove. Korisna je za procjenu bronhoopstrukcije (npr. astma, KOPB i srodne opstruktivne plućne bolesti), praćenje učinka liječenja i prilagodbu terapije, razlikovanje različitih stanja koja mogu uzrokovati otežano disanje. Rezultati spirometrije dobivaju smisao tek u kontekstu simptoma, pregleda i eventualno alergološke obrade, jer sličan osjećaj ‘nedostatka zraka’ može nastati iz više razloga.’

Kada je potrebno raditi alergološka testiranja i kada možemo posumnjati na alergiju?

‘Alergološka testiranja imaju jasnu ulogu kada se simptomi ponavljaju sezonski, pogoršavaju se u određenim prostorima ili su praćeni dugotrajnim curenjem nosa, kihanjem, svrbežom očiju i kašljem. Kod nekih osoba alergije zahvaćaju donje dišne putove i potiču upalu bronha, što se može manifestirati kao napadaji kašlja ili piskanje.

Testiranjem se nastoji dokazati postoji li preosjetljivost na određeni alergen i koliko je klinički značajna. Kada se okidač identificira, plan liječenja postaje konkretniji: smanjenje izloženosti, pravilno vođenje terapije te jasne upute za razdoblja pogoršanja.’

Kako izgleda tijek liječenja bolesti dišnog sustava?

‘Liječenje ovisi o uzroku i težini simptoma, ali u pulmologiji se naglasak stavlja na preciznu dijagnozu i individualiziran plan terapije. Kod akutnih stanja, poput upale pluća ili bronhitisa, važno je prepoznati radi li se o virusnoj ili bakterijskoj infekciji, procijeniti opće stanje i odabrati odgovarajuće mjere.

Kod kroničnih stanja cilj je postići stabilnu kontrolu: smanjiti upalu, olakšati protok zraka kroz dišne putove i spriječiti pogoršanja. U tome veliku ulogu imaju pravilno uzimanje propisane terapije, praćenje simptoma te kontrolni pregledi kojima se provjerava odgovor na liječenje. Posebno je važno ne zanemariti trajni kašalj ili ponavljane respiratorne infekcije, jer mogu upućivati na stanje koje zahtijeva dugoročniji pristup. Kada se terapija odredi na temelju funkcijskih testova pluća i jasne kliničke slike, disanje se često osjetno poboljšava, a svakodnevne aktivnosti postaju manje ograničavajuće.’

Što pacijent dobiva specijalističkom obradom u Poliklinici Omnia Medicus?

‘Kada su pulmologija i alergologija dostupne na jednom mjestu, put od simptoma do dijagnoze je kraći, a plan liječenja jasniji. U poliklinici Omnia Medicus to uključuje specijalistički pregled, spirometriju i druge funkcijske testove, uz mogućnost alergološke procjene kada simptomi upućuju na alergijsku podlogu.

Takav pristup posebno je koristan kod kombiniranih tegoba, primjerice kada se kašalj javlja nakon infekcije, ali se nastavlja zbog alergena u zraku, ili kada se otežano disanje pogoršava sezonski, što traži precizno usklađivanje terapije i praćenja stanja kroz vrijeme.’

Ovaj vrhunski tim liječnika na raspolaganju vam je od ponedjeljka do petka od 9 do 21 sat. Dostupni su i putem društvenih mreža, na Facebooku i Instagramu.