Feratin đir po Benkovačkom sajmu

I dok je za mnoge deseti dan u mjesecu jedan u nizu, za jedno područje to je ipak nešto posebno, a to je Benkovac. Kolone automobila slijevale su se i ovog 10. u mjesecu u grad sjeverne Dalmacije, smješten 30 km istočno od Zadra i 20 km sjeveroistočno od Biograda na moru, tamo gdje se spaja plodno područje Ravnih Kotara i krševita Bukovica.

Ta topla i sunčana nedjelja bila je prigoda za posjetitelje, za još jedan doživljaj nezaboravnog Benkovačkog sajma. Kolone, ali i gužvu na najpoznatijem sajmištu uzrokovao je posjet više od 10 tisuća ljudi, pa su mnogi dojma da je ovo bilo najposjećenije izdanje sajma ikada.

Često su nam mnogi govorili., dok smo se polako približavali mjestu sajma, da ovakva gužva vlada jedino kad igra Hajduk i kada se dolazi prema Poljudu. Trgovanje, novi susreti, druženja, zabava, to je nešto što malo tko ima kao ovaj sajam. Od igle do lokomotive, ima svega, pa i kočija i namještaja, traktora. Na Benkovačkom sajmu asortiman ponude sve je šareniji. Pod vedrim nebom, u dobrom dijelu pod borovom šumom, nude se odjeća, tehnika i hrana. Svira se i pjeva na svakom koraku, marketing je bučan i neposredan. Ovdje nisu potrebne marketinške agencije. Svi hrle na ovo mjesto kako bi sudjelovali u najstarijem sajmu u državi – Benkovačkom sajmu.

Ovaj sajam nije samo lokalni običaj i tržnica na otvorenom, ovo je događaj gdje se susreću tradicija, kultura i gostoljubivost Benkovčana prema svim posjetiteljima iz cijele Hrvatske, a i šire. Benkovački sajam, koji se održava već više od stotinu godina, danas je postao ključni dio gospodarstva, gastronomije i turizma ovog kraja. Mnogi veći, kao i manji gradovi i mjesta mogu samo sanjati o ovome što događa u gradu podno Atlagića kule.

Jedna od najvažnijih karakteristika ovog sajma je raznolikost ponude. Na brojnim štandovima može se pronaći svježe voće i povrće, maslinovo ulje, med, propolis, meso i suhomesnati proizvodi, domaći sirevi, biljke, cvijeće, alati, razni ukrasi, odjeća i obuća… pa čak i žive životinje. Bez obzira na potrebe, na ovom sajmu svatko pronađe nešto za sebe.

Nemali broj Sinjana i Cetinjana uvijek pohodi Benkovački sajam kao oni koji nešto prodaju ili kupuju. Sajam ima i vrlovažnu turističku komponentu, jer podosta turista organizirano dolazi iz Zadra, Bibinja, Sukošana, Biograda na moru i drugih mjesta.To je dio u turističkoj ponudi koji turisti dobiju prilikom dolaska u ovaj kraj.

Možemo samo na kraju ustvrditi kako Benkovački sajam nedvojbeno kamen temeljac lokalne kulture i tradicije te mjesto gdje se svaki posjetitelj osjeća dobrodošlim. Benkovčani kažu – na sveti deseti, obavezno posjetite ovaj jedinstveni događaj. Tako je i svakoga utorka i na Zadvarju. Kada govorimo o sajmovima i pazarima našeg kraja priča je sasvim druga. Triljski za Mihovila, to je uobičajeno 28.i 29. rujna, nešto što se treba svakako vidjeti i posjetiti.

Međutim, ostaje nam uvijek žal za nekada nadaleko poznatim sinjskim pazarom. Skoro će dva desetljeća kako on nije više u funkciji. Raznorazne odluke, od političkih, sanitarnih i inih dovele su do toga da tog pazara više nema. Ostala su samo sjećanja, a priča iz uvoda ovog teksta koja govori o Benkovcu mogla se u zemane primijeniti i na Sinj. Bilo je mnogih najava, planova, obećanja kako će se Sinju i cetinskom kraju vratiti ti pazarni običaji i to na nekim drugim lokacijama. Možda upravo ova priča i fotografije potaknu nekoga na razmišljanje da se krene u realizaciju projekta, a to je uređenje prostora za sajamske djelatnosti, a može ih biti i više. Jedna od lokacija koja se spominjala kao lokacija novog sinjskog pazara je i GZ Kukuzovac.

I za kraj, poslušajte što su kazali posjetitelji Benkovačkog sajma: