Fra Jozo Župić: 306. Sinjska alka i Josip Kuletin

Iza nas je 306. Sinjska alka. Nisam bio u Sinju toga dana zbog svojih obveza u Njemačkoj, ali sam gledao preko Hrvatske televizije taj veličanstveni događaj i pobjedu mladoga viteza iz Košuta koje s pravom slave pobjednika Alke, Mihovila Župu. Čestitam alkaru Mihovilu koji je na svome konju jahao trkalištem pod zvucima koračnice ´Sinjski alkari´ koju je skladao Josip Kuletin, a Hrvatska televizija preko svoga spikera to i obznanila. Svaka čast! Vrijeme je da Hrvati i javno preko medija, a najjači medij je svakako televizija, znaju za Josipa Kuletina.

Na simpoziju u Sinju 17. 6. 2021. pročitan je i tekst legendarnog dirigenta Ervina Hartmana iz Maribora. Nedavno je Kulturni centar Maribor tiskao ´Hartmanove prigode´. Mi bismo rekli dogodovštine u kojima dirigent opisuje nastupe mariborskih glazbenika po Sloveniji, bivšoj državi Jugoslaviji i po Europi.

Ovih dana dobio sam od glasovitog dirigenta ´Katalog glasbenih del jugoslavenskih skladateljev za pihalne orkestre (1988)´

Katalog je priredio Bogomir Hrovatič. Katalog ima 146 stranica formata A4. Isti sam poslao nekim našim predavačima sa simpozija. Prof. Grgo Grubišić mi piše: “Zahvaljujem na KATALOGU koji me oduševio marom i načinom kojim je autor sistematično pristupio njegovoj izradi, pogotovo uzimajući u obzir da je realiziran na običnom pisaćem stroju a prije mogućnosti da se to odradi na računalu i u programima koji bi volumen posla smanjili u drastičnoj mjeri. Takve teme, volumeni, ideje, momenti i motivi su mi poznati pošto i sam imam sličnih pobuda da se bavim sa stvarima “ab ovo” koje drugi uglavnom zaobilaze jer je tako lakše, da bi se ispostavilo kako su korisne svima ali su se prethodno ipak trebale dogoditi.”

Na stranici 100-toj nalazimo i popis Kuletinovih koračnica.
Sad se vraćam pročitanom tekstu Ervina Hartmana na simpoziju pod naslovom ´Josip Kuletin, skladatelj skladbi za pihalne orkestre´:

– Ime skladatelja Josipa Kuletina otkrio sam u Katalogu glazbenih djela jugoslavenskih skladatelja za puhačke orkestre. Katalog je godine 1988. napisao Bogomir Hrovatič. Hrovatič je zaljubljenik u glazbu, dirigent je nekolicine slovenskih glazbi, član je strukovnog organa Saveza puhačkih orkestara Slovenije i istovremeno je strastveni istraživač glazbe.
Bio je zaposlen pri željeznici i to mu je omogućilo, da je lako i ugodno putovao po cijeloj tadašnjoj državi Jugoslaviji. Tu priliku je dobro iskoristio. Na temelju njegovih obilazaka po raznim glazbenim društvima i glazbenim institucijama u Jugoslaviji nastalo je opsežno i temeljito djelo. Podatke o skladbama i autorima sabrao je u arhivske knjige brojnih amaterskih puhačkih orkestara Slovenije i nekih profesionalnih puhačkih orkestara: tada glazbe milicije Ljubljana, Gardijskog orkestra Beograd, Vojnog orkestra Zagreb i Vojnog orkestra Ljubljana.
Isto tako dobio je podatke od Društva skladatelja Hrvatske, Društva slovenskih skladatelja, od SOKOJA u Beogradu (SOKOJ – Organizacija muzičkih autora Beograda) te od Narodne sveučilišne knjižnice u Ljubljani.
Osim toga crpio je informacije iz osobnih kontakata sa skladateljima i preko drugih pisanih izvora koji su mu bili dostupni.

Na temelju navedenoga u tom katalogu lako je podijeliti Kuletinov opus za puhačke orkestre u tri skupine.

Vrlo opsežnu skupinu čine koračnice, a to su BOSANSKA KORAČNICA, CURA FINA, KROZ SPLITSKE KALE, LIPE KAŠTELANKE, POŽAR, REGIMENT PO CESTI GRE i SINJSKI ALKARI.

Drugu skupinu čine razni potpuri/spletovi koje je povezao u narodne pjesme:
DALMATINSKI BISERI br. 1, DALMATINSKI BISERI br. 2, DALMATINSKI BISERI br. 3, HRVATSKI BISERI br. 1, HRVATSKI BISERI br. 2, HRVATSKI BISERI br 3, SPLET DALMATINSKIH PJESAMA i VESELI MORNARI.

U treću skupinu lagano razvrstavamo druge skladbe. To su HRVATSKA RAPSODIJA i uvertira KANARINAC JE KRIVAC te KONCERTNO KOLO. Među njima su također SERENADA i skladba U KOLO (poskočnica) – narodni plesovi jugoslavenskih naroda. U navođenju njegova opusa u katalogu je također zabilježena pogrebna koračnica NEK´POČIVA U MIRU.

I još nešto iz moga iskustva povezanog sa skladateljem Josipom Kuletinom! Prošlog ljeta sastavljao sam program za koncert puhačkoga orkestra i skladbu KROZ SPLITSKE KALE, (koju sam uvrstio u program), i nije bio naveden skladatelj. U knjižici s koračnicama puhačkoga orkestra imamo inače tu skladbu, premda bez spominjanja autora. Note su naime bile napisane rukom. Tražio sam po Internetu i našao sam ime skladatelja Josipa Kuletina. Tako sam se prvi put konkretno i zauvijek susreo s njegovim imenom.

Koračnicu KROZ SPLITSKE KALE imamo često na programu moga orkestra. Skladba je kod izvođača i kod slušatelja vrlo popularna. Ima sva svojstva, što očekujemo od skladbi ove vrste: standardnu strukturu i druge željene elemente koračnice. Tehnički nije prezahtjevna te ima dopadljive melodije koje brzo ulaze u uho. Skladatelj je pri oblikovanju koračnice upotrijebio pjevnu melodiju koja izražava mediteranski melos. Osim toga on ju je odlično instrumentalizirao, pa je i to dodatni uzrok da se je tako dugo održala na rasporedu slovenskih glazbi i puhačkih orkestara.
Koračnicu izdvajam po mojim znanim informacijama, osim toga po brojnim hrvatskim i slovenskim i također austrijskim glazbama. K tomu je doprinijelo i to da je koračnica bila izgubljena i bila je poznata glazbenom nakladniku Kliment. Tako imamo pristup u tu izvrsnu koračnicu za glazbenike na širem europskom i svjetovnom kulturnom prostoru.

U notnom arhivu Puhačkog orkestra Pošta Maribor nalazi se još jedna skladba iz pera Josipa Kuletina pod nazivom VESELI MORNARI. Ta je skladba ručno napisana. Žao mi je što ne možemo ustanoviti kad je stigla u arhiv, a sigurno pred četrdeset godina, pošto nije bilo kopirnih strojeva te smo notne arhive obogaćivali prepisivanjem notnih partitura. Partiture skladbi među prepisanim notama skoro da ne pronalazimo, jer je bilo potrebno takve skladbe dvaput prepisivati. Većinom susrećemo samo dirigentske izvadke. Tako je i kod skladbe Veseli mornari.

Po navodu Hrovatičeva kataloga Josip Kuletin napisao je 21 skladbu za puhačke orkestre.
Bez sumnje to je čisto cjelovit opus u kojem prevladavaju prvenstveno motivi narodnih pjesama i plesova. Svoje inspiracije za većinu svojih skladbi Kuletin je crpio iz bogate, prije svega hrvatske narodne baštine.´