Fra Jozo Župić: Kuletin se pridružio ‘Pomoći’

Potresi, poplave, požari, suše, ratovi, uvijek su izazivali velike nevolje među stanovništvom i budili u ljudima osjećaje, pozivajući ih za  pomoć pod raznim vidovima: hrani, lijekovima, odjeći, obući, novčanoj pomoći. I ljudi su se odazivali. Ne samo pojedinci, nego i gradovi, država. I naš hrvatski narod često je kroz svoju povijest bio izložen raznim kušnjama u kojima mu je trebala pomoć.

Tako u novini ‘Nova Hrvatska’, subota, 21. ožujka 1942., br. 69, str. 6, pod naslovom Uspjeh priredbe ‘Pomoći’ u Karlovcu,  čitamo sljedeće:

‘Karlovac, 20. ožujka. – Sinoć je u Karlovcu održan velik koncert u korist ‘Pomoći’, koji je priredila uspostava Državnog izvještajnog i promičbenog ureda u Karlovcu.  Koncertu su prisustvovali ministar udružbe dr. Lovro Sušić, talijanski časnici pod vodstvom generala Lomaglionea, veliki župan dr. Ante Nikšić, stožernik Marko Ivić, zapovjednik mjesta pukovnik Ivan Grospić, gradski načelnik dr. Franjo Deak, predstavnici svih mjesnih društava. Ustaška mladež u podpunom broju i mnogi drugi, tako da je dvorana Hrvatskog doma bila zauzeta do posljednjeg mjesta. Koncertu je prisustvovalo preko 5000 gradjana. Koncert je započeo sviranjem državne i nakon toga ustaške himne.
Nadstojnik ispostave Državnog izvještajnog i promičbenog ureda u Karlovcu dr. Franjo Nikšić pozdravio je sve prisutne, a zatim se osvrnuo na svrhu ove priredbe i govorio o značenju Pomoći u opće. Istaknuo je, da je karlovačko gradjanstvo ovom zgodom pokazalo svoju visoku svijest. Za ovaj koncert ubrano je blizu 60.000 Kuna. Zatim je izveden lijepi program.’

Iz objavljenog članka ne znamo kome je ta pomoć bila upućena, ali je očito da je iz “ubranog” novca itekako izazvala ljudska srca.

Što se tiče programa i ovoga puta pomaže nam bilježnica Josipa Kuletina ´Skladbe izvedene 1942. i 1943.´ u kojoj je zapisao da je 19. III. 1942. u 17 sati u Hrvatskom domu izveden koncert “Pomoć” s izvedbom:

1.) Rossini: “Vilhelm Tell” gud.
2.) Kuletin: “Hrvatska rapsodija” (Dalmatinska)

I još nešto, 19. ožujka Crkva slavi blagdan sv. Josipa, zaručnika BDM.  Ne zaboravimo da je 16. siječnja 1940. godine hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup bl. kardinal Alojzije Stepinac obavijestio vjernike u svom pismu:

‘Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici… Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20.
studenoga 1939. uvažila molbu.’
U hrvatskim krajevima štovanje svetoga Josipa osobito su širili isusovci, a na prijedlog biskupa Martina Borkovića Hrvatski sabor proglasio ga je na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. zaštitnikom Kraljevine Hrvatske: ´Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1697. od redova i staleža jednoglasno je odabran.´

Hrvatski biskupi na svom zasjedanju u Splitu 1972. potvrdili su da je odluka i dalje na snazi ´jer Sabor nije imao u vidu apstraktno hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suverejniteta…´
Kao trajan spomen na tu saborsku odluku, 14. srpnja 2008. na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je i blagoslovljen reljef svetog Josipa, rad kipara Šime Vulasa.
Na zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008., sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.
Nacionalno svetište svetog Josipa nalazi se na Dubovcu, u Karlovcu.
U crkvi Čudotvorne Gospe Sinjske imamo i njegov oltar.