miro bulj
hdz banner
sdp

Fra Jozo Župić: Je li Josip Kuletin ‘fosil’?

Autor/ica
Objavljeno: 8 travnja, 2021
kuletin sinjski alkari

Nakon što sam na portalu FERATE objavio datum održavanja simpozija o Josipu Kuletinu, bilo je i nekih primjedbi.

Neki ‘Luka belaj‘  piše da ‘ne zna ko je više udavio sa tim Kuletinom, ferata ili fra Jozo”. Želio bih našega ‘Luku belaja’ podsjetiti kako Josipa Kuletina drugi više cijene nego Sinjani.

Prigodom 160. obljetnice od osnivanja donjokaštelanske glazbe, HGD ‘Zrinjski’ je organizirao Susret puhačkih orkestara u Kaštel Starom. Na susretu su sudjelovali Gradska glazba Zvonimir Solin, Gradska glazba Sinj i HGD ‘Zrinjski’ Donja Kaštela kao domaćin. Prof. Davor Lozić, dirigent,  pred svim glazbarima dirigira, a svi glazbari izvode Kuletinovu koračnicu ´Kroz splitske kale´. Bilo je to 22. srpnja 2012. godine.

Nije me  toliko pogodila  tvrdnja o davljenju, nego mi je žao da našega Sinjanina, tvorca koračnice ´Sinjski alkari´, koja diže na noge i staro i mlado, i alkarski konji po toj koračnici galopiraju alkrskim trkalištem,  Kuletina svrstava u nekog fosila koji je živio pred 200 godina. Pa da je živio i pred tisuću godina, on za nas nije ‘fosi'”.  Pitam se, što rade ti arheolozi koji mukotrpno iskopavaju, istražuju i svako malo vremena objavljuju da su našli ‘fosile’ životinja, ljudskih kostura, mumija itd. Zašto i čemu sve to? Neki bi poput ‘Luke belaja’ htjeli sve zakopati da se više ništa ne spominje. Onda bi bilo najbolje da za sve ljude iskopamo veliku  crnu rupu koja se spominje i u svemiru, pa u nju ubaciti sve mrtve. Čemu grobovi, paljenje svijeća, vijenci i cvijeće? Ali, na žalost, imamo i živih kostura koji su već mrtvi u svojim razmišljanjima. Kad mi netko otkrije gdje se nalazi ‘fosil’ Josipa Kuletina, prestat ću pisati. I tada se više neće javljati ni ‘Luka belaj’, ni njegova prijateljica ‘Tata’.

A sada se vraćam simpoziju i riječima dr. Zdenke Weber, muzikologinje koja je u predgovoru Kuletinove knjige nota pod nazivom ´Sinjski alkari i druge skladbe napisala:

‘Neophodno će biti, naime, Kuletinov skladateljski doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi rasvijetliti u širem kontekstu i to s pozicija sistematske muzikologije. Takav pristup uključuje interdisciplinarni pristup muzikoloških znanosti i to uzimajući u obzir sociološka, psihološka, povijesna, dakle šire kulturološka gledišta, a ne isključivo s pozicija glazbeno-analitičkog pristupa karakterističnog za uvriježena istraživanja historijske muzikologije. Ovim tekstom sva su ta područja tek naznačena. Međutim, upravo će dva izdanja za koja se pobrinuo fra Jozo Župić, Kuletinov životopis kao polazište, te izdanje s notnim zapisima Kuletinovih skladbi kao izvor spoznaja o njegovim skladateljskim potencijalima, što javnosti pruža ova knjiga, pružiti mogućnost za daljnja istraživanja i za određivanje mjesta prvog sinjskog profesionalnog glazbenika/skladatelja u širem kontekstu hrvatske, pa onda i europske i svjetske, glazbene kulture prve polovice (burnog i nerijetko tragičnog) 20. stoljeća.

Svakog čovjeka određuje niz elemenata koji djeluju na njegovo odrastanje, razvoj i profesionalnu orijentaciju. Josip Kuletin bio je rođen kao pripadnik hrvatskog naroda, u Sinju kao gradu stoljetne kulturne, alkarske, dakle viteške tradicije, u vremenu koje je bilo itekako označeno, štoviše opterećeno društveno-političkim mijenama, a bio je muško dijete svojih roditelja, što nedvojbeno također nije zanemarivo. Činjenica da je rođen s bogomdanim darom za glazbu, koju će i odabrati kao životnu profesiju, pripada također određenju osobe u odnosu na njezino sudjelovanje u društvenom životu vremena, prostora i okoline u kojoj se školovao i u kojoj je kasnije profesionalno djelovao. Većina tih elemenata naznačena je i djelomično obrađena upravo u knjizi/životopisu koji je javnosti dao fra Jozo Župić.

Iz vrijednih podataka koje nalazimo u knjizi fra Joze Župića saznajemo da je Josip Kuletin bio privržen svojem narodu i rodnome kraju, da je bio prvi glazbenik iz Sinja koji je dobio visoku glazbenu naobrazbu studijem na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, da je ulaskom u službu i radom u nekoliko hrvatskih gradova, tako u Zagrebu, Varaždinu i Karlovcu, a trajno u vezi s rodnim Sinjem,  djelovao kao dirigent puhačkih orkestara, a bio je i pedagog i organizator glazbenih događanja.

Nadarenost za skladateljski rad rano se očitovala i Kuletinove prve skladbe datiraju iz vremena školovanja, a veću usmjerenost na skladanje upravo koračnica odredila su neosporno njegova radna mjesta i potreba pisanja za puhački orkestar, za popularno nazvanu limenu glazbu, jer takvi instrumentalni sastavi, sudjelujući u prigodama proslava i zbog činjenica izvođenja u vanjskim prostorima, neizostavno izvode koračnice koje prvenstveno svojim ritmom pobuđuju herojske osjećaje…

Josip Kuletin bio je skladatelj bogate melodijske inspiracije, visokoškolski obrazovani autor koji je vladao zakonitostima instrumentacije i orkestracije djela za veće instrumentalne sastave, njegovu glazbu pokreće ritmička odlučnost i nerijetko plesna zavodljivost, bio je dobro upućen u dramaturške zakonitosti kako bi svojim glazbeno-scenskim partiturama udahnuo živost, posjedovao je odličan osjećaj za usklađenost forme, a činjenica da je pisao glazbu jasne tonalne određenosti i u oblicima uobičajenima na području šire društvene korisnosti otkriva njegovu pripadnost vremenu i prostoru u kojemu je živio i djelovao i kojemu je osjećajima pripadao.

U skladu s navedenim izražavam nadu da će zbirka glazbenih djela Josipa Kuletina afirmirati njegovu skladateljsku ostavštinu, ustaliti njegovo ime u izvođačkoj praksi i doprinijeti popularizaciji njegove glazbe.’

Print Friendly, PDF & Email

Na vrh