Fra Jozo Župić: Pozdrav bratu ljubljenome

Svi vi koji pratite portal FERATE  mogli ste pročitati da mi se ovih dana obratio s molbom njemački muzikolog Daniel Hirschel želeći kupiti Kuletinov životopis i nešto više saznati o njegovim operetama. Poslao sam mu na dar životopis ´Josip Kuletin – hrvatski intelektualac, skladatelj, rodoljub i mučenik”, te  knjigu ´Josip Kuletin -Sinjski alkari i druge skladbe´.

Brzo sam dobio odgovor:

‘Dragi gospodine Župić, kakva velika radost i iznenađenje! Jutros sam primio knjige i bio iznenađen, da notni svezak sadrži kompletne partiture dviju opereta. Na tome sam najsrdačnije zahvalan. Time stvarno mogu popuniti daljnju  prazninu za enciklopediju opereta. Imate li ideju u kojemu arhivu se može naći libreto operete “Sjene prošlosti” i znadete li o novijim izvedbama Kuletinovih opereta ili radio snimkama. Već sada se radujem lektiri. Veliko hvala za veličanstvenu i važnu publikaciju. Veliko, veliko hvala. Ima li bilo što, čime se mogu revanširati?’

S Danielom ostajem u kontaktu, a Kuletin i dalje iznenađuje. Dragocjenost su fotografije koje sam dobio iz Beograda. Na jednoj fotografiji Kuletinov brat Ivan javlja se svome ljubljenom bratu Josipu s izleta i posjeta  manastiru Tvrdoš u Hercegovini. Ivan je na slici s vojnom muzikom 29. pješadijskog puka u Trebinju, a slikali su se kod manastira Tvrdoš. Ivan je u prvom redu muzičara koji sjede. On je peti sdesna, ili šesti slijeva. U ruci drži palicu.

Malo sam pogledao što Turistička zajednica Trebinje piše o manastiru Tvrdoš. Tekst je napisan na ćirilici. To mi nije smetalo, jer sam ćirilicu učio u Sinju, u trećem razredu osnovne škole s  učiteljicom  Danicom  Vidić.  Evo što piše u tom tekstu:  “Manastir Tvrdoš se nalazi na desnoj obali rijeke Trebišnjice. Udaljen je pet kilometara zapadno od Trebinja. Sagrađen je na temeljima crkve iz IV. vijeka i spada u red najstarijih kulturno istorijskih spomenika u Republici Srpskoj. U XVI. i XVII. vijeku Tvrdoš je bio sjedište Humsko-Hercegovačke, odnosno Trebinjske mitropolije. Tokom tursko-mletačkog rata manastir je porušen, a dio relikvija prenesen je u manastir Savinu (Herceg Novi) i manastir Duži, odakle je 1992. godine u Tvrdoš prenesena ruka Svete kraljice Jelene Anžujske, majke kraljeva Milutina i Dragutina.

Manastir je poznat i po činjenici da je u njemu Sveti Vasilije Ostroški primio monaški postrig i sveštenički čin, nakon čega je izvjestan period službovao kao paroh popovopoljski. To je razlog zašto se Sveti Vasilije naziva još i “Ostroški i Tvrdoški”.

Preporod manastira počinje 1955. godine kada je obnovljen cijeli manastirski kompleks.

Posebnost unutrašnjosti današnje crkve je stakleni pod, koji predstavlja svojevrstan “prozor u prošlost” kroz koji se mogu vidjeti temelji crkve iz IV vijeka.

Dugu tradiciju proizvodnje vina, čiji počeci sežu u XV. vijek, manastir uspješno održava i danas zahvaljujući obnovljenim vinogradima, vinskom podrumu i savremenoj vinariji”.

Pronašao sam mail manastira Tvrdoš i zamolio kaluđere toga manastira da mi odgovore  je li postoji kronika u kojoj je zapisano da je tu bila vojna muzika koju posjedujem na fotografiji. Uime kaluđera odgovorio mi je Tihomir Kuduz  ovim riječima:

‘Poštovani g. Jozo,

Zahvaljujemo na Vašem mailu i ovoj interesantnoj priči. Na žalost, period koji spominjete nije zabilježen u manastirskom ljetopisu, jer u tom periodu koliko je poznato, o manastiru su brinuli ruski monasi koji su izbjegli od Oktobarske revolucije i koji su bili nastanjeni u obližnjem manastiru Duži.

Naravno, bilo bi nam jako značajno, i bili bi mnogo zahvalni, ako bi nam poslali putem maila fotografiju koju spominjete, naravno ako se na njoj vidi naš Manastir Tvrdoš.

S, poštovanjem i uvažavanjem,

Tihomir Kuduz

Manastir Tvrdoš’

Fotografiju sam poslao da taj manastir sačuva uspomenu ne samo na manastir Tvrdoš, nego i na Ivana Kuletina, brata Josipova. Na braću Sinjane. Upravo sam dobio odgovor iz manastira:

‘Poštovani g. Jozo,

Zahvaljujemo na Vašem brzom odgovoru i dostavljenoj fotografiji.

U manastiru živi 10-ak monaha, a pored molitve imamo vrlo razvijenu ekonomiju, gdje se izdvaja vinarija, monasi uz pomoć zaposlenih godišnje proizvedu preko 300.000 lit. vrhunskog crvenog i bijelog vina, a pored vinarije imaju svoj maslinjak, pčelinjak, itd…

Pa, s ovim u vezi, ja sam zaposlen u manastiru, kao direktor vinarije.

Naravno, kada budete negdje blizu i kada ove okolnosti prođu, pozivamo Vas da nas posjetite i degustirate naša vina!

S poštovanjem i uvažavanjem,

Tihomir Kuduz

Podrumi manastira Tvrdoš doo.’

I za kraj donosim životni puta Josipova brata Ivana. Podatke sam dobio od obitelji Kuletin iz Beograda. Evo njegova puta:

Splitska vojna muzika 1919.-1923; Pešadijski puk Trebinje 1923.-1927; Artiljerijski puk 1927.-1931; Artiljerijski puk Podgorica 1931.-1933; Vazdušna zona Jugoslovenske vojske Zagreb 1938.-1941; Zračno područje NDH Zagreb 1941.-1944; “Štanca” Zagreb – izrada alata, 1944.-1947; “Metal Bakelit” Zagreb – kalkulant i projektant, 1947.- 1951.

Fra Jozo Župić