Fra Jozo Župić: Prva kazališna predstava

Preporukom gospodina Josipa Pavlića, stupio sam u vezu s gospodinom Radovanom Radovinovićem koji je gledao Kuletinova Kanarinca u Hrvatskom domu 2. travnja 1945. godine. On je inače pravnik po struci, a putem interneta saznao sam da je napisao knjigu ‘Stari Karlovac – ulice, kuće i ljudi’. Također su me iz Državnog arhiva u Karlovcu uputili na knjigu Radovana Radovinovića: ‘Karlovački gradonačelnici i njihovo doba 1918. – 1941.’

Gospodin Radovan s adresom u Zagrebu piše mi: ‘Ako je opereta KANARINAC JE SVEMU KRIVAC Josipa Kuletina u Karlovcu izvedena na USKSRNI PONEDJELJAK 1945. godine, dva i pol mjeseca ranije, navršio sam osam godina i bio sam učenik trećeg razreda Osnovne škole.

Opereta KANARINAC JE SVEMU KRIVAC bila je prva kazališna predstava kojoj sam prisustvovao. Današnja djeca kazalište posjećuju ranije, razumljivo jer žive u mirnodopskom vremenu a u moje vrijeme sve do početka svibnja 1945. trajao je Drugi svjetski rat koji se u Karlovcu nije osjetio baš u punom intenzitetu.

Koliko se sjećam dan je bio sunčan, a na predstavu koja se održavala u zgradi “Hrvatski dom”, došli smo “kolektivno”, cijeli razred s učiteljicom (Marije Tyrolt). Dvorana je bila prepuna a ja, pamtim, stajao sam u lijevoj loži Velike dvorane, najbliže pozornici pa sam predstavu, u tako punoj dvorani, mogao dobro pratiti.

Predstava je bila impresivna, krasna, velebna, danas bismo rekli – spektakularna. Bez ikakve dvojbe, publika je uživala. Dominirao je glazbeni orkestar, pa solisti pjevači i neki glumci pamtim samo svoje vršnjake, učenike trećeg ili četvrtog razreda oni su igrali patuljke.
Sadržaj ne pamtim ali sam trajno zapamtio da mi se glavna melodija osobito dojmila. Često sam je pokušao vratiti u svoju memoriju – bez uspjeha. Kada bih je ponovo čuo, vjerujem da bi se sjetio i nekog sadržaja predstave. Kada bi se pronašle note i libreto, sve bih predao voditeljici karlovačkog Dramskog studija, možda bi i današnja karlovačka Glazbena škola pokazala interes da se predstava obnovi?

Ne znam od kada, od dana kad sam prvi put bio u zgradi ili kasnije, pitao sam se zašto se zgrada u kojoj je opereta izvedena zove – Hrvatski dom? Znao sam da sam u Hrvatskoj pa mi je bilo čudno, danas mogu reći apsurdno, da se zgrada u Hrvatskoj zove imenom države u kojoj se nalazi. Mislio sam, pa u Hrvatskoj sve su zgrade hrvatske. Mnogo sam kasnije shvatio, zgrada je podignuta 1932., tada je (od 1918. nakon što je završio Prvi svjetski rat) u velikosrpskom okruženju država se zvala, prvo Kraljevina SHS a zatim Jugoslavija. Zgradu su podigli članovi Hrvatskog sokola i grad Karlovac u namjeri da se hrvatsko ime ne zatire što se, u jednom povijesnom razdoblju i događalo.’

Dakle, još imamo živućih osoba iz vremena u kojem je Josip Kuletin svojim orkestrom i svojim malim glumcima oduševljavao građane Karlovca, grada na četiri rijeke.