Fra Jozo Župić: U ime naroda o Josipu Kuletinu

Autor/ica
Objavljeno: 11 prosinca, 2020
josip kuletin crop

Istaknuti sinjski franjevac fra Jozo Župić napisao je još jedan tekst o Josipu Kuletinu

Ovih dana u jutarnjim satima čitao sam božanski časoslov. Časoslov nije samo privilegij svećenika i redovnika nego je dostupan svim vjernicima, svemu Božjem narodu. U nekim crkvama svećenici zajedno s narodom mole iz časoslova božanske psalme i čitaju tekstove proroka, crkvenih otaca i svetaca. Mene su jednoga jutra obuzele misli iz Izaije proroka, iz hvalospjeva pravednika u kojemu se obećaje uskrsnuće. Riječi glase:
“Hajde, narode moj, uđi u sobe i vrata za sobom zatvori! Sakrij se časkom dok jarost ne prođe. Jer, gle, izići će Gospodin iz svog prebivališta da stanovnike zemljine kazni što se o njeg ogriješiše. Izbacit će zemlja svu krv što je na njoj prolivena i neće više kriti onih koji su na njoj poklani.” (Iz 26, 7-21).
Dok sam čitao te riječi sjetio sam se moga pokojnoga profesora s teologije, dr. fra Tomislava Šagija Bunića koji nam je jednom zgodom govorio kako je potrebno da zlo iziđe na površinu kako bismo ga osudili. Nije govorio o osudi čovjeka nego o zlu kojega treba osuditi i poništiti. Sve moje nastojanje oko pisanja tekstova o Josipu Kuletinu ide baš za tim da otkrijemo zlo i da ga osudimo kako se ne bi više ponovilo i kako bi došlo do zaokreta u ljudskim srcima koja čine zlo.
Povod ovoga teksta jest i jedna godišnjica u kojoj je proglašena smrt Josipa Kuletina. Prije nego donesem taj proglas podsjetit ću što je prethodilo njegovoj smrti.
Maja Kolarić pišući o Karlovcu u Drugom svjetskom ratu navodi:
“U noći 6./7. svibnja padaju i posljednja uporišta na Dubovcu, Kalvariji i Bezjakovom brdu. Time je završio rat u Karlovcu.
Najteži dani ovog ratnog razdoblja zadesili su Karlovac prvih dana nakon oslobođenja grada. Počelo je pobjedničko čišćenje “narodnih neprijatelja”. U tom se poslu posebno istakla “udarna četa” 8. kordunaške divizije. Otvaraju se privremeni logori za zarobljenike i uhićenike u vojarni “Bana Jelačića”, na Strelištu u Luščiću, na Švarči, na Dubovcu i Turnju. Mnogo je Karlovčana odlukom prijekog suda, ali i bez suđenja ubijeno, a njihova imovina zaplijenjena.”
Lidija Bencetić pišući o Karlovcu 1945. spominje: “Osim logora na Dubovcu, postojalo je još pet lokacija gdje su se držali zatvorenici: Vojarna u Luščiću, Okružni zatvor u Haulikovoj ulici, podrumi Reinerove kuće, prostorije OZN-e na Kupi i Zgrada općinskog suda u Križanićevoj ulici.”
Znamo da se Josip Kuletin predao partizanima i da su ga obukli u partizansku odoru, da je bio kapelnik vojne glazbe 34. Divizije J.A. u Karlovcu, kao što je bio kapelnik u Kraljevini Jugoslaviji i u domobranskoj postrojbi za vrijeme NDH-a., ali “osloboditelji” i njega uvrstiše među “narodne neprijatelje”.
Tajnovitost njegova nestanka uznemirila je njegovu obitelj, njegovu rodbinu i sve one koje je oduševljavao svojim koračnicama i svojim nastupima s vojnim orkestrima. Došlo je vrijeme da se obistini proročanstvo Izaije proroka: “Izbacit će zemlja svu krv što je na njoj prolivena i neće više kriti onih koji su na njoj poklani.”
Moja je želja da saznamo mjesto na kojemu je pokopan Josip Kuletin.
A sad se uživite u stanje duše njegove supruge Mire koja je godinama čekala vijest o njemu.
Ona se uvijek nadala da će se Josip vratiti. Mislila je da je na blajburškom križnom putu. A kad se nije vratio nije joj preostalo ništa drugo nego da poduzme sudski postupak i iz toga postupka imamo rješenje.

Broj: I. OG. 24/1953-8.
Rješenje
U ime naroda

Kotarski sud u Karlovcu, po predsjedniku suda Špoljarić Eugenu, kao sucu pojedincu, u vanparničnom predmetu, predlagateljice Kuletin Mire kućanice iz Karlovca, za proglašenje umrlim Kuletin Josipa iz Karlovca, i nakon provedenog postupka, riješio je:
Kuletin Josip – rođen 3. siječnja 1906. god. u Sinju, sin Ante i Marije rođ. Martinec, kapelnik vojne glazbe, sa posljednjim boravištem u Karlovcu, proglašuje se za umrlog.
Kao dan smrti ustanovljuje se 31. prosinac 1945. god.
Po pravomoćnosti dostavit će se ovo rješenje matičaru N.O.-a općine Sinj, radi unosa u matičnu knjigu umrlih.
Razlozi:
Predlagateljica Kuletin Mira žena nestalog Kuletin Josipa, kapelnika vone glazbe iz Karlovca, tvrdi da je njezin muž nakon oslobođenja bio tri tjedna kapelnik vojne glazbe 34. Divizije J.A. u Karlovcu i to dva tjedna u Karlovcu, a jedan tjedan u Zagrebu. Dana 5. lipnja 1945. god. oko 11 sati u jutro došao je po njega u kancelariju jedan vojnik i kazao mu da ga zove OZN-a da ispuni neki formular. On je s tim vojnikom otišao, ali se poslije toga više nije vratio, jednostavno je nestao.
U dokaz ove činjenice predložila je preslušanje svjedoka Kliner Franje, Poljančić Stanka i Horački Ivana.
Pošto postoje zakonski uvjeti da se njezin nestali muž proglasi umrlim, to podnosi prijedlog i predlaže da se nakon provedena postupka isti proglasi umrlim.
Sud je proveo dokaz preslušanjem svjedoka Horački Ivana i Poljančić Stanka te su ovi svjedoci suglasno iskazali da je nestali Kuletin Josip bio kapelnik vojne glazbe 34 divizije J.A. u kojoj glazbi su i oni služili. Jednoga dana u mjesecu lipnju 1945. god. došao je u kancelariju jedan vojnik i pozvao nestalog Kuletina u ured OZN-e. Isti je otišao, ali se uopće više nije vratio, a niti im je što poznato o njemu, a niti su što čuli o njemu. Prije nego je Kuletin otišao u OZNU bio je razriješen dužnosti kapelnika i bio je na raspoloženju.
Treći svjedok koji je predložen po predlagateljici Kliner Franjo nije preslušan, jer predlagateljica nije naznačila njegovu adresu.
Na temelju iskaza svjedoka Horački Ivana i Poljančić Stanka sud je utvrdio da je Kuletin Josip nestao odmah nakon svršetka rata, a u vezi s ratnim događajima, te da o njemu nema uopće nikakovih vijesti od njegovog nestanka, t.j. od mjeseca lipnja 1945. god.
U smislu čl. 1. st. 4. Zakona o proglašenju nestalih osoba za umrle i o dokazivanju smrti može se proglasiti umrlom osobom koja je nestala u toku rata u vezi sa ratnim događajima, i o čijem životu nije bilo nikakvoih vijesti za godinu dana od prestanka neprijateljstva. Prema tome, za proglašenje umrlim nestalog Kuletin Josipa postoje zakonski uvjeti.
Osim toga valja istaknuti da je preslušanjem staraoca nestalog Kuletin Josipa – Marinić Rudolfa ustanovljeno, da je nestali Kuletin u mjesecu lipnju 1945. god. odveden po organima OZN-e i da se uopće više nije vratio.
Konačno je potrebno istaknuti da se za vrijeme oglasnog roka od 3 mjeseca nitko nije javio da bi mu bilo što poznato o životu nestalog Kuletin Josipa.
Iz ovih navedenih razloga valjalo je Kuletin Josipa proglasiti za umrlog.
Kao dan smrti je uzet 31. XII. 1945. god. jer je u toj godini isti nestao, odnosno vjerojatno je da je u toj godini umro.

Kotarski sud
u Karlovcu, dne 16. prosinca 1953.
Predsjednik suda:
(Špoljarić Eugen)
Na znanje: Protiv ovog rješenja slobodno je uložiti i žalbu u roku do 15 dana po primitku istoga. Žalba se ulaže ili usmeno u zapisnik kod ovoga suda ili pismeno u 2 primjerka.

Print Friendly, PDF & Email
Facebook
Na vrh