Grad su Ljudi

Tekst koji slijedi mogli bi nazvati malim povijesnim imenikom koji obuhvaća 25 zaslužnika čija imena danas nose sinjske ulice, trgovi, institucije ili pak postoje obilježja poput bista ili spomen ploča postavljenih njima u čast.

U priloženi imenik zaslužnika uvrštene su samo osobe koje su rođenjem ili životom izravno vezane za Sinjski kraj. Ostali velikani čija imena nose sinjske ulice i trgovi, poput – Ivana Gundulića, Ruđera Boškovića, Ivana Meštrovića, Ante Starčevića, Franje Tuđmana, Alojzija Stepinca… – već su dovoljno poznati javnosti pa ih nije potrebno dodatno predstavljati.

Imenik se odnosi samo na postojeće stanje i ne obuhvaća popise zaslužnika iz prethodnih povijesnih razdoblja. Nadamo se kako će se netko uskoro angažirati na prikupljanju tih podataka, koje ćemo rado objaviti.

Bilo bi zanimljivo i nadasve poučno, doći i do podataka koji ukazuju na korijene uličnih nazivlja poput – Brekin put, Čugurina glavica, Ćosin potok, Dragašev prolaz, Grabovčev prolaz, Jakino guvno, Matića ulica, Litrin obor, Lovrića obor, Lumbinov most, Miletin, Tripalov voćnjak, Vrcanov obor, Zečev prolaz, Žankova glavica…

Zato vjerujemo da će ovaj tekst biti tek jedan od podsjetnika na ljude koji su svojim djelima zadužili Sinj i Cetinsku krajinu i kojih se zasluženo prisjećamo.

ALČIĆ, ANDRIJA (Sinj, 1954 – Vukovar, 1991)
Časnički namjesnik HV-a, hrvatski dragovoljac i heroj Domovinskog rata. Poginuo u obrani Vukovara.
Po Andriji Alčiću i drugom vukovarskom heroju Ivici Poljaku – Sokolu nazvan je Športski centar u Sinju, a prijatelji i kolege iz DVD-a Sinj postavili su mu spomen ploču na pročelju zgrade Palacina gdje se prije nalazio sinjski Vatrogasni dom.

 

BAKOTIĆ, ANTE – BAKA (Sinj, 1921 – Jasenovac, 1945)
Vojni tehničar, sudionik antifašističkog pokreta, vođa proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac, prilikom kojega je poginuo.
Spomen ploča Anti Bakotiću – Baki postavljena je na pročelju njegove rodne kuće u Sinju, na križanju Trga Kralja Tomislava i Ulice Put Petrovca.

 

BAREZA, FRANO – ŠORE (Sinj, 1935 – Beograd, 1984)
Legendarni alkarski alaj-čauš. Vojvodin ađutant od 1957, alkar kopljanik od 1960 do 1967, alaj-čauš od 1968 do 1983, dvostruki slavodobitnik – 1976 i 1981. Preminuo od ozljeda nakon pada s konja prilikom alkarskih priprema. Jedan od najpopularnijih alkara u povijesti.
Ulica alaj-čauša Frane Bareze – Šore proteže se od spomenika fra Pavla Vučkovića do Doma mladih.

 

BOKO, JOSIP (Sinj, 1891 – Jablanica, 1943)
Učitelj, publicist, alkarska legenda. Kao alkar kopljanik debitirao 1909, od 1936 do 1940 obnašao dužnost alaj-čauša, peterostruki slavodobitnik – 1914, 1920, 1923, 1924 i 1930. U povodu održavanja Alke u Beogradu, 1922 napisao knjižicu Alkari na kraljevoj svadbi.
Spomen ploča Josipu Boki postavljena je na Žankovoj glavici.

 

BOŽIĆ, MIRKO (Sinj, 1919 – Zagreb, 1995)
Hrvatski književnik, sudionik antifašističkog pokreta, potpredsjednik Sabora SR Hrvatske, intendant HNK-a Zagreb. Najveći književni uspjeh postigao je romansijerskom trilogijom – Kurlani (1952), Neisplakani (1955) i Tijela i duhovi (1980).
Ulica Mirka Božića u Sinju proteže se od kuće Malbaša na vrhu Alkarskog trkališta do Volta na putu za Stari grad.

 

BULJAN, MILJENKO (Sinj, 1911 – Split, 1980)
Hrvatski geokemičar i oceanograf. Diplomirao biologiju s kemijom (1933), doktorirao biologiju (1942) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autor popularnoznanstvenog djela Zanimljiva oceanografija (1960).
Ulica Miljenka Buljana u Sinju proteže se od Splitske ulice do mosta kod poduzeća ‘Cetina’.

 

CERINIĆ, NIKOLA (Splitska na Braču, 1844. – Sinj, 1910.)
Najtrofejniji alkar u povijesti. Kao alkar kopljanik nastupio je 32 puta, 19 puta bio je alajčauš, a 12 puta slavodobitnik. Bio je i kapelnik sinjske Općinske glazbe.
Spomen ploča Nikoli Ceriniću postavljena je na pročelju kuće u Vrličkoj ulici u kojoj je živio.

 

 

ERCEG, LUKA (Otok, 1961 – Sinj, 1991)
Dragovoljac i heroj Domovinskog rata. Poginuo prilikom napada hrvatskih branitelja na vojarne u Sinju.
Spomen obilježje Luki Ercegu podignuto je unutar prostora bivše vojarne Ivaniša Nelipića.

 

 

FILIPOVIĆ GRČIĆ, DON IVAN (Sinj, prije 1660 – Klis, nakon 1715)
Svećenik, književnik i ratnik. Istaknuti sudionik Bitke za Sinj (1715) koji je kao izaslanik, pred turskim predstavnicima odbio predaju Grada. Autor je liturgijske pjesme Pisma koja se piva iliti kanta po epistoli na misi svake nedilje četvrte u misecu, što u jedni strana zovu Mladu nedilju.
Ulica Ivana Filipovića Grčića proteže se od spoja Vukovarske ulice sa Zagrebačkom ulicom do izlaza na ulicu Domovinskog rata.

 

GRABOVAC, FRA FILIP (Podosoje kraj Vrlike, 1697 – Santo Spitito kraj Venecije, 1749)
Hrvatski pučki pisac, svećenik, teolog i filozof. Autor djela Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga.
Ulica Filipa Grabovca proteže se od Jakina guvna do granice Sinja i Karakašice.

 

 

GUNJAČA, STJEPAN (Sinj, 1909 – Split, 1981)
Hrvatski arheolog i povjesničar. Studij povijesti i zemljopisa završio 1933 na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1936. Poduzimao je mnoga sistematska, topografska i revizijska istraživanja na nalazištima između Cetine i Zrmanje i otkrio znatan broj hrvatskih nekropola i predromaničkih crkvica u Kninu, Biskupiji, na vrelu Cetine, Sinju…
Bista Stjepana Gunjače nalazi se na perivoju uz Šetalište Alojzija Stepinca.

 

KALINIĆ, FRA RAFO (Prugovo, 1910 – Brnaze kraj Sinja, 1943)
Svećenik, gimnazijski profesor i redovnik u sinjskom franjevačkom samostanu. Zbog velike pobožnosti narod ga je iznimno poštivao i volio. Ubijen od strane nacista koji su ga živoga bacili u vatru. U tijeku je prikupljanje dokumentacije kako bi ga se proglasilo blaženim i svetim.
Ulica fra Rafe Kalinića proteže se od kuće A. Banovića do križanja sa ulicom Ćurlini.

 

KAMBER, IVAN (Ruda, 1969 – Sinj, 1991)
Dragovoljac i heroj Domovinskog rata. Poginuo prilikom napada hrvatskih branitelja na vojarne u Sinju.
Spomen obilježje Ivanu Kamberu podignuto je unutar prostora bivše vojarne Kula.

 

 

MARKOVIĆ, FRA IVAN (Sinj, 1839 – Sinj, 1910)
Svećenik, doktor svetog bogoslovlja, znanstvenik i hrvatski književnik. Uživao je ugled sveta i učena svećenika kojemu su mnogi dolazili tražeći u razgovoru savjet i utjehu. Najpoznatija djela su mu Gospa Sinjska (1866) i Sinj i njegovo slavlje (1898). Autor je brojnih članaka i rasprava u kojima se posebno ističe njegova ljubav prema istini.
Ulica fra Ivana Markovića proteže se od Ćatipovića volta do raskrižja s ulicom Put Odrine.

 

MATAS, ANTE KONSTANTIN (Kladnjice Gornje, 1833 – Split 1884)
Svećenik, gimnazijski profesor i višegodišnji ravnatelj sinjske Franjevačke gimnazije (Javni viši hervatski gimnazij), koja je u to vrijeme postala prva gimnazija na hrvatskome jugu s nastavnim hrvatskim jezikom. Bio je pristaša hrvatskog narodnog preporoda i gorljivi branitelj cjelokupne hrvatske kulture.
Ulica Ante Konstatina Matasa proteže se od ulice Put Odrine do Ulice Ante Starčevića.

 

LABERIJE, GAJ (prijelaz između 1. i 2. st. n. e.)
Rimski dječak koji je živio u vojnom logoru na Gardunu kod Trilja. Na nadgrobnom spomeniku prikazan je s kuglom ukrašenom šesterokutima za koju se smatra da predstavlja prvi prikaz nogometne lopte i dokaz da je Cetinska krajina kolijevka europskog nogometa.
Nadgrobni spomenik Gaja Laberija nalazi se u Vrličkoj ulici na pročelju kuće Perković.

 

LOVRIĆ, IVAN (Sinj, 1754 – Sinj, 1777)
Hrvatski pisac. Studirao jezike i filozofiju u Veneciji, a medicinu u Padovi. Najznačajnije djelo mu je Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta Fortisa u kojemu, uz izražene domoljubne i prosvjetiteljske težnje, donosi brojne povijesne, arheološke i etnografske podatke o Sinjskoj krajini.
Po Ivanu Lovriću nazvana je jedna od sinjskih osnovnih škola, a na Kamičku mu je postavljena spomen ploča.

 

MILINOVIĆ, FRA ŠIMUN (Lovreć, 1835 – Bar, 1910)
Barski nadbiskup, povjesničar, prvi hrvatski slavist i primas. Višegodišnji profesor i ravnatelj sinjske Franjevačke gimnazije. Zajedno s ostalim profesorima 1861 potpisuje Adresu tražeći od cara sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom. Vrstan propovjednik koji je posebno promicao hrvatski jezik.
Ulica fra Šimuna Milinovića proteže se od ulice Put Pazara do Ulice Bana Jelačića (izlaz na cestu Sinj-Split).

 

POLJAK, IVICA – SOKOL (Sinj, 1956 – Vukovar, 1991)
Brigadir HV-a, hrvatski dragovoljac i heroj Domovinskog rata. Poginuo u obrani Vukovara.
Po Ivici Poljaku Sokolu i drugom vukovarskom heroju Andriji Alčiću nazvan je Športski centar u Sinju.

 

 

SOLDO, FRA JOSIP ANTE (Split, 1922 – Omiš, 2005)
Svećenik, dugogodišnji profesor povijesti, povijesti umjetnosti i crkvene glazbe na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju. Bio je vrstan vokalni solist – tenor. Autor je brojnih knjiga među kojima se posebno ističe – Sinjska krajina u 17. i 18. stoljeću (2011). Istakao se u radu Ogranka Matice hrvatske u Sinju, posebno kao pokretač i urednik glasila Cetinska vrila.
Bista fra Joze Ante Solde nalazi se na perivoju uz Šetalište Alojzija Stepinca.

 

TRIPALO, ANTE MIKO (Sinj, 1926 – Zagreb, 1995) Hrvatski političar i pravnik. Sudionik antifašističkog pokreta. Obnašao niz visokih dužnosti u SFRJ. Jedan od najistaknutijih vođa Hrvatskog proljeća (1971/1972). Zbog promicanja demokratizacije društva i zalaganja za hrvatske nacionalne interese, izbačen je iz Saveza komunista Jugoslavije i prognan iz javnog života. U neovisnoj Hrvatskoj bio je saborski zastupnik Hrvatske narodne stranke i predsjednik Akcije socijaldemokrata Hrvatske.
Ulica Ante Mike Tripala proteže se od Brnaške ulice do križanja s ulicama Zečev prolaz i Kneza Branimira.

 

TRIPALO, PETAR (druga polovina 19. st.)
Političar i alkarski vojvoda. Za općinskog načelnika izabran je 1876, a dužnost alkarskog vojvode obnašao je 1871, 1873, 1885 i 1887.
Po Petru Tripalu nazvana je fontana Petrovac koju je dao sagraditi 1878, a koja se nalazi u ulici Put Petrovca ispred Alkarskih dvora.

 

ŠIMUNOVIĆ, DINKO (Knin, 1863 – Zagreb, 1933)
Hrvatski književnik. Bio je učitelj u Hrvacama (1892-1900) i Dicmu (1901-1909). Tematiku za svoja djela najčešće je pronalazio na prostoru Dalmatinske zagore, a posebno Sinja i Cetinske krajine. Napisao je brojna književna djela, među kojima se ističu pripovijetke Muljika (1906), Duga (1907) i Alkar (1908), te roman Tuđinac (1911).
Ulica Dinka Šimunovića proteže se od Vrličke ulice (kod Policijske stanice) do izlaza na Zagrebačku ulicu, njegovo ime nosi i sinjska Opća gimnazija, a u Perivoju uz Šetalište Alojzija Stepinca postavljena mu je bista.

 

VUČKOVIĆ, FRA PAVAO (Duvno, 1658 – Sinj, 1735)
Svećenik i narodni vođa. Bježeći s hrvatskim pukom od turskog zuluma, 1687 u Sinj donosi sliku Majke od milosti.  U povijesnoj Bitci za Sinj (1715) ostaje s pukom u tvrđavi i predvodi ga u molitvama Majci od milosti, sve do konačne pobjede.
Ulica fra Pavla Vučkovića vodi od Velikog mosta, starom cestom do izlaza na glavnu cesti Sinj – Split, njegovo ime nosi i jedna sinjska osnovna škola, a podignut mu je i spomenik koji se nalazi na križanju Glavičke ulice i Ulice alaj-čauša Frane Bareze Šore.

 

VUČKOVIĆ, SERDAR BOŽE (prijelaz između 17. i 18. st.)
Serdar Cetinske krajine. Jedan od zapovjednika Bitke za Sinj (1715). Za vojne zasluge odlikovan zlatnom medaljom na zlatnom lancu. Njegovo junaštvo opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u djelu Razgovor ugodni naroda slovinskoga / Treća pisma od Sinja (1756).
Ulica serdara Vučkovića proteže se od Žankove glavice do kuće Vezilić.

 

ŽANKO, DUŠAN (Trilj, 1904 – Caracas, 1980)
Hrvatski kulturni djelatnik, pjesnik, književni kritičar, prevoditelj i diplomat. Od 1941 do 1943 bio je intendant Hrvatskog državnog kazališta u Zagrebu. Diplomatsku službu obavljao je u Parizu. Po završetku Drugog svjetskog rata emigrira u Italiju, Argentinu i konačno Venezuelu. Njegovi najbolji eseji, prikazi i sjećanja objavljeni su u zborniku Svjedoci (1987).
Bista Dušana Žanka nalazi se na perivoju uz Šetalište Alojzija Stepinca.