Hrvace: Zemaljski raj za trešnje, šljive i ostale voćarske kulture

Davno zapisa na ukrašenoj karti Julije Bajamonti, hrvatski liječnik, književnik, sakupljač narodnih pjesama, skladatelj: ‘Selo Hrvace je jedno od najljepših i najvećih sela u Hrvatskoj. Njegove su ljepote i položaj jedinstven i veličanstven. Hrvace su zemaljski raj.’

Novinarska znatiželja odvela nas je do toga kraja, gdje dominira raznolikost prirodnog bogatstva, rijeka, planina, polja, obilje pitkih izvora, jezera, bogatstvo flore i faune te 52 izvora pitke vode od kojih 40 teče stalno, dok 12 ljeti presuši.

Odmah iza poznatog Žužina mosta, na Gaju gdje su Ivandići i Perkovići. Upravo u ovih zadnje nabrojanih, odredište je današnjeg novinarskog pohoda. Priča je ovo ljudima i njihovim nasadima, šljivama, jabukama,lozi, a posebno trešnjama.
Na svojim plantažama, vedra i nasmijana lica čeka nas 72-godišnji Branko Perković, zahvaljujući unaprijed što će netko o životu na selu, seljanima i njihovoj intradi nešto zapisati.

Podsjećajući nas kako su mnoga sela u cetinskom kraju davno počela izumirati, a brojne se kamene kuće prazniti i polako nestajati nasljednici. Podosta narušena zdravlja vodi nas do svojih nasada i kratko prepričava svoje životne priče:

‘Što se tiče rada najprije sam radio u Njemačkoj, pa onda pravac Australija, pa opet u Njemačku. Onda 1974 godine vraćam se kući gdje sam završio svoj radni vijek. Tu mi je familija, supruga, djeca i njihove obitelji, a najveseliji sam s deset unučadi i jednim praunučetom. Ovdje provodimo život uz veliki rad i trud’.

Šjor Branko kaže da je već skoro dva desetljeća u mirovini, a kako mirovanja zapravo i uopće i nema.

‘Osmislio sam svoje vrijeme na najbolji mogući način. U želji da se nečim intenzivnije bavim krenuo sam s voćarstvom. Pored svoje zemlje u koncesiji državnog zemljišta posadili smo oko 550 nasada. Trešnje zauzimaju najviše površine i imamo 450 nasada, 60 šljiva, 10 maslina, nešto krušaka, višanja, jabuka i svega pomalo. imao i 300 panja vinove loze, ali samo za svoje potrebe’, prepričava nam Branko.

Struku treba poštivati, a sve nasade itekako treba pomno pratiti i raditi na vrijeme:

‘Vidite ovo se sve navodnjava, kap po kap za svaku voćku. Tretiram nasade po pravilima struke i tu mi pomaže naša magistra znanosti Ivana Župić. Ona dolazi ovdje i savjetuje što i kako trebamo raditi. U poljoprivrednim poslovima sudjeluje cijela obitelj. Kada djeca završe svoje radne obveze, svi se latimo ovog obiteljskog zanimanja’.

Ove godine trešnje u Branka Perkovića izvrsno su rodile sorte trešanja i uspješnu godinu:

‘Ovogodišnja berba trešnje na našem području  ulazi u svoju posljednju fazu. Naime, u tijeku je berba kasnih sort, a do sada su pobrane srednje sorte koje su ove godine imale odličan prinos. Za plasman ove kvalitetne robe nema straha. Od vrsta trešanja ima tu binga, van, primagaj, a posebno bih istaknuo krupnu sočnu sortu Lapins.Ima i ponešto vrsta podrijetlom iz Francuske i Njemačke ali nisu kao ova sorta. Isto tako radimo dosta kvalitetne i ekološke sokove džemove, kompote i sve što se može proizvesti-pojašnjava nam Branko Perković svoju priču o trešnjama i drugim voćkama iz nasada s kojih pogled puca prema hrvatačkoj crkvi.

Pored naših sredstava, ove godine uspjeli smo se domoći i sredstava iz EU fondova kao i poticaja od strane svih državnih razina, to nam puno znači, kazuje Perković.

U cijeloj priči i glavnoj temi, a to su nasadi trešanja i drugih voćaka Branka Perkovića trebamo dodati i njegovu humanitarnu životnu notu. Već podosta vremena ovaj Hrvatačanin organizira akciju ultrazvučnog pregleda dojki. Ranije su se pregledi odvijali u školi, a sada je to u adekvatnijem i propisanom zdravstvenom prostoru. Prije osam godina njegova ga je Općina nagradila nagradom za dugogodišnju humanitarnu akciju ‘Zaštitimo zdravlje žene’, a za humanitarni rad dobio je i odličje predsjednika republike i druga priznanja . Uz to je bio dugogodišnji dragovoljni darivatelj krvi te član župskog zbora.

I na kraju ove životne i poljoprivredne znojem natopljene priče na hrvatačkim voćarskim nasadima, naš sugovornik Branko Perković poručuje:

‘Ja, ne da imam kvalitetan život, nego superkvalitetan. Vjernik sam i kada sam u crkvi iz propovijedi uzimam samo dobro, a ovi nasadi, rad i obitelj sigurno su dobro.Pozivam mlade i one starije neka obrađuju svoju zemlju. Bolje gledati voćke i druge poljoprivredne kulture kako niču, nego da tu zemlju pokriva korov’, zaključio je na kraju Branko Perković ponajveći proizvođač trešanja u Cetinskoj krajini.