Istarska i Splitsko-dalmatinska županija u najvećem plusu po doseljenom stanovništvu

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2023. imale su, nakon Zagreba, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka, Zadarska  i Primorsko-goranska županija, piše portal Župan.hr.

U 2023. godini najviše je se iz inozemstva stanovnika doselilo u Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Primorsko-goransku županiju. Najveći porast doseljenih u odnosu na godinu prije bio je u Brodsko-posavskoj županiji. Ipak, najveći dio doseljenih odnosi se na strane radnike i raseljeno stanovništvo iz Ukrajine. U Zagrebačku, Primorsko-goransku i Splitsko-dalmatinsku županiju najviše je bilo doseljenih iz drugih hrvatskih županija.  Pokazuju to objavljeni podaci DZS-a o migracijama.

U 2023. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselilo 69 396 osoba, a u inozemstvo se odselilo 39 218 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 30 178.

Samo pet županija je imalo negativan vanjski migracijski saldo. Po broju doseljenih stanovnika iz inozemstva prednjači Splitsko-dalmatinska županija s 8 505 doseljenih, Istarska sa 7 205, Primorsko-goranska sa 5 761, Zagrebačka sa 5 490 i Zadarska s 4 759 doseljenih. Zagreb, kojeg ne uzimamo u obzir u analizama, imao je ipak najviše doseljenih osoba iz inozemstva, preko 14 tisuća.

Sličnih je prvih pet i po broju odseljenih izvan zemlje – iz Splitsko-dalmatinske, Zagrebačke, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske i Istarske županije.

Najveći rast doseljenih iz inozemstva u 2023. godini, a u odnosu na godinu prije, bio je u Brodsko-posavskoj županiji, za 47 posto, u Zadarskoj za 38 posto više, Sisačko-moslavačkoj za 36 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj za 33 posto i Istarskoj za 32 posto…

U 2023. iz inozemstva se doselilo 15,6% hrvatskih državljana i 84,4% stranaca, a odselilo se 64,8% hrvatskih državljana i 35,2% stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 18,8% doselilo ih se iz Ukrajine, a 12,2% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (28,3%).

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (68,5%), a odseljenih 63,1%. Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,8%).

Što se tiče unutarnjih migracija, u 2023. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 73 186 osoba.

Iz drugih županija najviše je stanovnika doselilo u Zagrebačku županiju, 5 086, u Primorsko-goransku 1 757, Splitsko-dalmatinsku 1 685, Zadarsku 1 462 i  Istarsku 1 459 stanovnika. Prednjači opet Zagreb gdje je doselilo iz drugih hrvatskih županija gotovo 8 tisuća stanovnika.

Najveći broj preseljenog stanovništva unutar Republike Hrvatske bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Udio žena u ukupnom broju preseljenih bio je 53,9%.

Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2023., najviše osoba (41,0%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,3% osoba.

Od ukupno dvadeset županija te Grada Zagreba međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je sedam županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (2 081 osoba). Negativan saldo migracije među županijama imalo je trinaest županija i Grad Zagreb.

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2023. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su nakon Grada Zagreba (5 528 osoba), Istarska županija (5 327 osoba),  Splitsko-dalmatinska županija (4 739 osoba), Zagrebačka županija ( 4 431), Zadarska ( 3 249) i Primorsko-goranska (3 040).